EUROLIGA želi kupiti ABA ligu, odnosno ući u njezinu vlasničku strukturu i potencijalno postati većinski vlasnik regionalnog košarkaškog natjecanja, objavio je Sport Klub pozivajući se na više izvora. Predstavnici Eurolige svoju su namjeru iznijeli na sastanku s predstavnicima klubova vlasnika ABA lige održanom u petak, 9. listopada. Ako dođe do dogovora, bit će to velika promjena u regionalnoj košarci, a mogla bi utjecati i na hrvatske klubove.
Sport Klub navodi da su informacije o interesu Eurolige dobili iz više izvora. Naglašava se da su razgovori u ranoj fazi i da je još prerano govoriti o konkretnom modelu preuzimanja. Nije objavljeno koliko bi Euroliga bila spremna platiti ni koliki bi vlasnički udio željela steći.
Zanimljivo je da su sastanku, na inzistiranje predstavnika Eurolige, prisustvovali i čelnici Dubaija te rumunjskog Cluja, premda ti klubovi nisu suvlasnici ABA lige. Prema Sport Klubu, prepoznati su kao važni sudionici razgovora i potencijalni dugoročni partneri Eurolige i ABA lige.
Ipak, zasad nema potvrde da Dubai financira eventualnu kupnju ili da bi trebao postati vlasnik regionalnog natjecanja.
Tko su vlasnici ABA lige?
Za razumijevanje potencijalne kupoprodaje važno je znati da ABA ligom ne upravlja košarkaški savez, nego trgovačko društvo u vlasništvu klubova. Puni naziv društva glasi Jadranska košarkaška asocijacija, ABA LIGA j.t.d., a registrirano je u Zagrebu.
Prema podacima Fine, društvo ima 12 članova: Partizan, Crvenu zvezdu, Budućnost, Cedevitu Olimpiju, Cibonu, Zadar, Igokeu, Megu, FMP, Mornar, Krku i SC Derby. To znači da među vlasnicima ABA lige postoje dva hrvatska kluba, Cibona i Zadar. Oni nisu samo sudionici natjecanja, nego i članovi društva koje njime upravlja.
Ujedno treba razlikovati klubove vlasnike od sudionika natjecanja. ABA liga u sezoni 2026./27. broji 20 klubova, podijeljenih u dvije skupine po deset. Među njima su i Dubai, Cluj, Vienna i Slovan Bratislava, čime je natjecanje posljednjih godina značajno proširilo svoje geografske granice.
Tko su vlasnici Eurolige?
Euroliga također ima vlasnički model u kojem glavnu riječ vode klubovi. Njezina komercijalna i upravljačka struktura organizirana je kroz Euroleague Commercial Assets (ECA), a najvažnije odluke donose klubovi dioničari.
Prema službenom priopćenju Eurolige od 6. listopada 2026., ECA ima 13 klubova dioničara: Real Madrid, Barcelonu, Baskoniju, Anadolu Efes, Fenerbahče, Panathinaikos, Olympiacos, Maccabi Tel Aviv, Žalgiris, Bayern München, Armani Milano, ASVEL i moskovski CSKA.
CSKA je poseban slučaj jer je ostao među klubovima dioničarima, iako zbog suspenzije ruskih klubova ne sudjeluje u Euroligi.
S druge strane, činjenica da neki klub nastupa u Euroligi ne znači automatski da je i njezin vlasnik. Tako Partizan, Crvena zvezda i Dubai sudjeluju u natjecanju, ali ne pripadaju skupini od 13 klubova dioničara.
Upravo zato moguća kupnja ABA lige predstavlja zanimljiv poslovni potez. Euroliga bi, ako postane većinski vlasnik regionalnog natjecanja, mogla dobiti značajniji utjecaj na natjecanje čiji su članovi i klubovi koji već nastupaju u njezinu najjačem natjecanju.
Što bi to značilo za Cibonu i Zadar?
Najizravnije posljedice eventualne prodaje ABA lige osjetili bi njezini sadašnji vlasnici, među kojima su Cibona i Zadar.
Ako Euroliga želi postati većinski vlasnik, morat će se dogovoriti model kojim će steći odgovarajuća vlasnička prava. To može uključivati promjenu postojeće vlasničke strukture, ali zasad nije poznato na koji bi se način transakcija provela.
Potencijalna kupnja otvorila bi i pitanje budućeg upravljanja natjecanjem. Sadašnji klubovi članovi sudjeluju u donošenju odluka kroz tijela ABA lige, a ulazak novog većinskog vlasnika mogao bi promijeniti raspodjelu utjecaja.
Što bi to konkretno značilo za Cibonu i Zadar, ovisilo bi o budućem dogovoru. Moguće su i komercijalne posljedice. Euroliga ima razvijene poslovne odnose s televizijskim kućama, sponzorima i drugim partnerima, pa bi povezivanje s regionalnim natjecanjem moglo otvoriti prostor za povećanje prihoda. Ipak, zasad nema najavljenog financijskog plana koji bi jamčio veće prihode klubovima ABA lige.
Bi li prvak ABA lige dobio mjesto u Euroligi?
Za klubove i navijače možda je najvažnije pitanje bi li povezivanje dvaju natjecanja moglo donijeti mogućnost plasmana u Euroligu na temelju sportskog rezultata. Trenutačno osvajanje ABA lige ne jamči mjesto u Euroligi. Sudjelovanje u najjačem europskom klupskom natjecanju temelji se na sustavu dugoročnih licenci, posebnih pozivnica i drugim kriterijima koje određuje Euroliga.
Partizan i Crvena zvezda tako nastupaju u Euroligi na temelju višegodišnjih licenci, a ne zato što su automatski izborili mjesto rezultatom u ABA ligi.
Potencijalna kupnja mogla bi otvoriti mogućnost uspostavljanja snažnije veze između regionalnog natjecanja i Eurolige ili Eurokupa. No zasad nije poznato razmatra li se uvođenje novih kvalifikacijskih mjesta ili promjena kriterija plasmana.
To znači da hrvatski klubovi eventualnom prodajom ABA lige ne bi automatski dobili lakši put do Eurolige.
Što bi bilo s ostalim hrvatskim klubovima?
Cibona i Zadar jedini su hrvatski sudionici prve ABA lige u sezoni 2026./27., a ujedno su i njezini suvlasnici. Split, jedan od najtrofejnijih europskih košarkaških klubova, ove sezone ne nastupa u prvoj ABA ligi i nije član društva koje upravlja natjecanjem.
Njegova budućnost u regionalnoj košarci, kao i budućnost drugih hrvatskih klubova, ovisila bi o mogućim promjenama sustava natjecanja, kriterija sudjelovanja i odnosa između prve i druge ABA lige. Eventualni novi vlasnik mogao bi zadržati postojeći format, promijeniti broj sudionika ili drukčije urediti uvjete ulaska u natjecanje. Međutim, zasad ne postoji potvrđen prijedlog takvih promjena.
Zašto Euroliga želi ABA ligu?
Interes Eurolige dolazi u trenutku velikih promjena na europskom košarkaškom tržištu. NBA liga i Međunarodna košarkaška federacija (FIBA) rade na projektu novog europskog klupskog natjecanja, koje bi moglo postati izravna konkurencija Euroligi.
Klubovi vlasnici Eurolige sastali su se 6. listopada u Cernobbiju u Italiji, gdje su raspravljali o budućnosti natjecanja i desetogodišnjem poslovnom planu.
Dogovorili su nastavak procesa pretvaranja postojećih desetogodišnjih licenci u franšize te razmatranje novih klubova koji bi mogli dobiti dugoročno mjesto u natjecanju. Raspravlja se i o mogućem proširenju Eurolige s 20 na 24 sudionika.
Reuters je izvijestio da su vlasnici Eurolige odbili prijedlog NBA lige o zajedničkom europskom natjecanju, iako nisu isključili nastavak razgovora. NBA i FIBA dan poslije poručili su da nastavljaju razvijati vlastito natjecanje, neovisno o odluci Eurolige. Više o tome pisali smo OVDJE.
U tom kontekstu ulazak u vlasničku strukturu ABA lige mogao bi predstavljati pokušaj Eurolige da dodatno učvrsti svoju poziciju na europskom tržištu i poveže se s većim brojem klubova. ABA liga pritom ima veliku prednost u tradiciji svojih najpoznatijih klubova, navijačkoj bazi i regionalnom košarkaškom tržištu. Osim Partizana i Crvene zvezde, koji nastupaju u Euroligi, u natjecanju su i drugi klubovi s europskim ambicijama.
Euroliga je već povezana s promjenama u ABA ligi
Na čelne funkcije regionalnog natjecanja nedavno su stigli ljudi s iskustvom rada u Euroligi. ABA liga je 7. listopada službeno objavila imenovanje Ibrahima Erkana novim sportskim direktorom. Ranije je Miguel Ángel Pérez imenovan predsjednikom Sudačke komisije i povjerenikom za delegiranje sudaca.
Sport Klub piše da njih dvojica sudjeluju i kao posrednici u razgovorima o mogućoj kupnji ABA lige. Na sastanku održanom u petak razgovaralo se i o problemima sa suđenjem, o čemu smo pisali OVDJE. Prema Sport Klubu, Euroliga bi trebala aktivno sudjelovati u traženju rješenja kako bi se podigla kvaliteta suđenja u regionalnom natjecanju.
Što slijedi?
U ovom trenutku poznato je da je, prema informacijama Sport Kluba, Euroliga iskazala interes za ulazak u vlasničku strukturu ABA lige. Nisu poznati kupoprodajna cijena, predloženi udio, uvjeti transakcije ni rok u kojem bi eventualni dogovor mogao biti postignut.
Za Cibonu i Zadar najvažnije će biti hoće li zadržati vlasnička prava i utjecaj u regionalnom natjecanju te kakve bi financijske posljedice promjena mogla imati. Za ostale hrvatske klubove ključne bi bile eventualne promjene sustava natjecanja i mogućnosti plasmana u europska natjecanja.
Ipak, dok ne bude predstavljen konkretan prijedlog, nema temelja za tvrdnju da bi kupnja ABA lige hrvatskim klubovima donijela dodatni novac, sigurnije mjesto u natjecanju ili lakši put prema Euroligi.