Američka služba za imigraciju i carinu (ICE) do kraja rujna planira opremiti sve terenske službenike tjelesnim kamerama. No interna pravila agenciji daju široku kontrolu nad time koje će snimke biti objavljene, a kao jedan od ključnih kriterija navodi se "najbolji interes agencije", piše Associated Press.
Uvođenje kamera ubrzano je nakon nekoliko smrtonosnih pucnjava u koje su bili uključeni agenti ICE-a tijekom provođenja stroge imigracijske politike predsjednika Donalda Trumpa. Incidenti su izazvali pritisak javnosti i Kongresa da se poveća nadzor nad radom agenata.
ICE odlučuje koje će snimke objaviti
Službenici će kamere morati uključivati tijekom uhićenja, pretraga i hitnih intervencija. Nakon pucnjave ili drugog incidenta s teškim ozljedama ili smrtnim ishodom snimku će pregledati posebno povjerenstvo ICE-a i preporučiti treba li je objaviti.
Ako objava bude odobrena, snimka bi mogla biti dostupna javnosti u roku od 72 sata. Međutim, direktor ICE-a može je blokirati ili odgoditi ako procijeni da za to postoje "specifične i opravdane okolnosti". Pravila ne objašnjavaju što se pod tim okolnostima podrazumijeva.
Profesor Christopher Schneider, koji se godinama bavi policijskim tjelesnim kamerama, upozorava da takva pravila agenciji omogućuju selektivno objavljivanje materijala. "ICE je ovime zapravo javno priznao ono što se inače radi u tišini", rekao je. Prema njegovim riječima, tjelesne kamere mogu postati i sredstvo kojim policijske službe biraju snimke koje ih prikazuju u povoljnom svjetlu.
Na kamere potrošeni deseci milijuna dolara
ICE je u srpnju potrošio 30,9 milijuna dolara na opremu tvrtke Axon. Nabava je uslijedila nakon dviju smrtonosnih pucnjava u Maineu i Houstonu koje nisu bile snimljene tjelesnim kamerama.
Kongres je prethodno agenciji odobrio 20 milijuna dolara upravo za nabavu kamera. ICE sada tvrdi da ih je više od polovice terenskih službenika već dobilo, a ostatak bi trebao biti opremljen do kraja rujna.
U svakom timu za uhićenja najmanje jedan službenik morat će imati uključenu kameru.
Projekt pokrenut još za vrijeme Bidena
ICE je tjelesne kamere počeo testirati 2021. godine za vrijeme Bidenove administracije, a do 2024. podijeljeno je oko 1400 uređaja. Nakon Trumpova povratka na vlast projekt se nije odmah nastavio širiti, iako je ICE dobio velika sredstva za provedbu njegove imigracijske politike.
Jason Houser, bivši šef osoblja ICE-a koji je sudjelovao u pilot-projektu, smatra da je agencija godinama nepotrebno odgađala širu upotrebu kamera.
"Uvođenje kamera nije komplicirano, ali oni su to namjerno odugovlačili", rekao je. Smatra da sadašnje ubrzavanje projekta nakon smrtonosnih incidenata i političkog pritiska predstavlja prije svega politički potez.