Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na tješnju suradnju s Kanadom, istaknuvši da Europska unija i Kanada "svijet vide istim očima".
U svom govoru o stanju Unije, održanom jučer u Europskom parlamentu, kao područja za suradnju navela je tehnologiju, proizvodnju naoružanja, umjetnu inteligenciju i politiku prema Arktiku. Njezin počasni gost u Strasbourgu bio je kanadski premijer Mark Carney, koji je prije dolaska u Europu najavio da teži "jedinstvenom savezu" s EU-om. Njegova izjava uslijedila je nakon medijskih napisa da Kanada razmatra status "pridružene članice", ali bez ambicije za punopravnim članstvom, piše Deutsche Welle.
Koji su oblici suradnje mogući?
Punopravno članstvo Kanade u Europskoj uniji nije opcija jer članak 49. Ugovora o EU-u propisuje da joj mogu pristupiti isključivo europske države. Ipak, u odnosima s trećim zemljama postoji širok spektar suradnje, od sporazuma o slobodnoj trgovini, preko sporazuma o pridruživanju koji obuhvaćaju i političke elemente, do sudjelovanja na jedinstvenom tržištu, što je slučaj s Islandom, Lihtenštajnom i Norveškom. Sporazume o pridruživanju EU ima s Turskom, Izraelom i Ukrajinom, a oni mogu, ali ne moraju biti korak prema članstvu.
Gospodarski stručnjak Patrick Leblond sa Sveučilišta u Ottawi izražava rezerve prema terminu "pridruživanje". Smatra malo vjerojatnim da bi Kanada preuzela europske zakone ili pristupila jedinstvenom tržištu, odnosno carinskoj uniji. Prema njegovom mišljenju, premijeru Carneyju je stalo do saveza s naglaskom na gospodarskoj sigurnosti i obrani.
Intenzivnija suradnja na području obrane?
"Na neki smo način s obje strane uzimali američki zaštitni kišobran zdravo za gotovo", rekao je Leblond za DW i dodao da zbog toga ni EU ni Kanada nisu dovoljno ulagali u svoje vojske. Sada je cilj udružiti snage, primjerice u proizvodnji naoružanja ili razvoju novih tehnologija. I Anand Sundar, sigurnosni stručnjak iz European Council on Foreign Relations, vidi velik potencijal za europsko-kanadsku obrambenu suradnju.
Trenutačno Kanada oko 70 posto svojih obrambenih izdataka troši u SAD-u, a Carney to želi promijeniti. Sudjelovanje u europskim obrambenim projektima za Kanađane bi bilo isplativije. Kanada je već pristupila programu SAFE, koji članicama EU-a osigurava do 150 milijardi eura zajmova za zajedničku nabavu naoružanja. Budući da je Kanada za pristup platila naknadu, za njezine tvrtke vrijede fleksibilnija pravila o porijeklu komponenti.
Sundar ipak upozorava da i dalje postoje značajne prepreke za kanadske tvrtke koje žele surađivati s europskima. Ključno je pitanje koliko je EU spreman prilagoditi svoja pravila, što bi moglo utjecati i na druge partnere poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Norveške. S druge strane, i EU bi imao koristi jer Kanada za obranu izdvaja više nego 14 najmanjih članica Unije zajedno. Iako trenutačno troši dva posto BDP-a, Sundar ističe da će ti izdaci rasti. Kanada se, kao članica NATO-a, obvezala da će do 2035. za obranu izdvajati pet posto BDP-a.
Zaštita infrastrukture i jačanje trgovine
Kao druga područja suradnje spominju se izgradnja kritične infrastrukture, poput zajedničkog upravljanja satelitima i optičkim kabelima u sjevernom Atlantiku, kaže Leblond. Cilj je i ovdje smanjiti ovisnost o SAD-u i američkim tvrtkama. Kanada također raspolaže zalihama nafte i plina kojima bi mogla opskrbljivati EU.
Trgovinski odnosi već su regulirani Sveobuhvatnim gospodarskim i trgovinskim sporazumom (CETA), koji je privremeno na snazi od 2017. godine. Sporazum jamči gotovo potpunu slobodu od carina, regulira pristup tržištu za industrijske i poljoprivredne proizvode te omogućuje europskim tvrtkama sudjelovanje na javnim natječajima u Kanadi. Leblond smatra da potencijal CETA-e još nije iskorišten jer se mnoge kanadske tvrtke i dalje tradicionalno orijentiraju prema SAD-u. Smatra da je zadatak vlade da bolje informira o mogućnostima koje sporazum nudi.
Zašto Mark Carney traži blizinu Europe?
Mark Carney je početkom godine na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu izjavio da se stari svjetski poredak raspada i pozvao srednje sile da djeluju zajednički kako ne bi završile "na jelovniku" velikih sila.
Posljednjih tjedana trgovinski sukob između SAD-a i Kanade dodatno se zaoštrio, uz verbalne napade američkog predsjednika. Iako je jasno da se Kanada ne može odvojiti od SAD-a, Leblond kaže da u zemlji prevladava mišljenje kako su potrebni dodatni saveznici, a Europljani se smatraju pouzdanima. Na kraju, Kanađani žele da se taj savez, u bilo kojem obliku, pretoči u konkretne projekte kroz koje bi si Europljani i Kanađani mogli međusobno pomagati.