AMERIČKA središnja banka danas bi trebala povisiti kamatne stope prvi put od 2023. godine, dok se pokušava izboriti s ponovno ubrzanom inflacijom potaknutom visokim cijenama energije i ratom na Bliskom istoku.
Tržišta očekuju da će Federalne rezerve podići ključnu kamatnu stopu za 0.25 postotnih bodova, s trenutačnog raspona od 3.5 do 3.75 posto na 3.75 do 4 posto. Odluka bi trebala biti objavljena u 20 sati po hrvatskom vremenu.
Bio bi to velik zaokret u američkoj monetarnoj politici. Fed nije dizao kamatne stope od srpnja 2023., a posljednjih ih je godina postupno spuštao.
Inflacija daleko iznad Fedova cilja
Glavni razlog za promjenu smjera je inflacija, koja je već godinama iznad Fedova cilja od 2 posto, a dodatno se ubrzala nakon eskalacije rata s Iranom i snažnog rasta cijena nafte.
Fedov preferirani pokazatelj inflacije, indeks osobne potrošnje PCE, dosegnuo je 3.7 posto. Financijska tržišta sada daju vrlo visoku vjerojatnost povećanju kamata za četvrtinu postotnog boda.
Predsjednik Feda Kevin Warsh posljednjih je tjedana signalizirao da bi skuplje zaduživanje moglo biti potrebno ako se inflacija ne počne uvjerljivo spuštati. Aktualni američki predsjednik Donald Trump, s druge strane, javno je zagovarao niže kamatne stope.
Amerikanci iznenadili snažnom potrošnjom
Neposredno prije odluke Feda stigao je podatak koji pokazuje da američki potrošači zasad ne posustaju.
Maloprodaja je u kolovozu porasla 1.2 posto u odnosu na srpanj, kada je bila pala 0.6 posto. Ekonomisti su očekivali rast od oko 0.7 posto.
Podaci su sezonski prilagođeni, ali nisu korigirani za inflaciju.
Snažnija potrošnja važna je jer osobna potrošnja čini otprilike dvije trećine američkog gospodarstva. Istodobno Fedu daje nešto više prostora za podizanje kamata jer pokazuje da gospodarstvo zasad podnosi pritisak visokih cijena i troškova zaduživanja.
Službeni američki statistički ured objavljuje podatke o maloprodaji upravo danas, a srpanjski rezultat prethodno je pokazao pad od 0.6 posto.
Dilema za Fed
Povećanje kamata trebalo bi smanjiti potrošnju i kreditiranje te tako pomoći u suzbijanju inflacije. No skuplji novac istodobno povećava troškove hipoteka, potrošačkih kredita i financiranja kompanija te može dodatno usporiti gospodarstvo.
Problem postoji i ako Fed ne podigne kamate.
Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice posljednjih se dana približio 5 posto, najvišim razinama od 2007., jer investitori traže veću naknadu zbog inflacije i očekivanja viših kamata. Službeni podaci Feda pokazuju da je jučer desetogodišnji prinos bio 4.97 posto.
Nafta iznad 108 dolara
Velik dio novog inflacijskog pritiska dolazi s energetskog tržišta.
Brent je jučer zaključio trgovanje na 108.75 dolara po barelu nakon novih problema s opskrbom na Bliskom istoku, među kojima je i prekid rada važnog saudijskog naftovoda.
Visoke cijene energije povećavaju troškove prijevoza, proizvodnje i života kućanstava, što Fedu dodatno otežava spuštanje inflacije prema ciljanih 2 posto.
Američke burze danas su prije odluke Feda ipak otvorile dan optimističnije. Terminski ugovori na S&P 500 porasli su oko 0.4 posto, na Dow oko 0.3 posto, a na Nasdaq 100 oko 0.6 posto.
Investitori će nakon same odluke posebno pratiti Warshove poruke o tome je li današnje povećanje jednokratan potez ili početak novog ciklusa dizanja kamata. Tržišta zasad računaju da bi Fed u idućim mjesecima mogao dodatno zaoštravati monetarnu politiku.