Hrvatskoj će za zadržavanje trenutne stope rasta BDP-a biti potrebno još dvjestotinjak tisuća stranih radnika, rekao je danas Ivan Mišetić iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Mišetić, koji je dopredsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća, ustvrdio je kako malo gospodarstvo, kao što je hrvatsko, mora biti izvozno orijentirano te da je u tom kontekstu od "dramatične važnosti" zadržati konkurentnost u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima.
"Nama će nedostajati sigurno još dvjestotinjak tisuća stranaca ako želimo zadržati ovu stopu BDP-a, to je realnost", ocijenio je.
Prema podacima iz listopada 2024. godine, u Hrvatskoj je izdano više od 171.000 dozvola za boravak i rad stranih radnika. Neke dozvole nisu iskorištene, pa u Hrvatskoj trenutno radi oko 120 tisuća stranaca iz trećih zemalja, a oko 10 tisuća ih je iz Europske unije.
Najveći broj radnika iz trećih zemalja dolazi iz Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Indije i Sjeverne Makedonije.
Iz Hrvatske gospodarske komore ranije je procjenjeno da bi do 2030. godine broj stranih radnika u Hrvatskoj mogao biti između 400.000 i 500.000.
Premijer Andrej Plenković je podsjetio da je Vlada prošlog tjedna donijela i osmi paket pomoći kućanstvima i gospodarstvu vrijedan 300 milijuna eura, ali i Nacionalni plan stambene politike.
"Sve mjere koje kombiniramo imaju vrlo jasan cilj, a to je smanjiti cijene i najma i nekretnina. Smatramo da moramo pomoći rješavati stambeno pitanje mladima, mladim obiteljima, što je osnovni preduvjet čvrstog oslonca uz, naravno, posao koji je bitan", rekao je.
Nastavlja se i s mjerom ograničenja cijena proizvoda, kojih je sada 70, a kojima smatramo da ćemo inflatorne pritiske dovesti u one redovite, uobičajene okvire, dodao je.
"Zanimljivo, imali smo sastanak Europskog vijeća, znamo da Hrvatska ima velik rast i malo višu inflaciju nego druge zemlje, ali oni lideri koji nemaju velik rast bi se mijenjali s nama. Njihova je teza da nije problem inflacija, nego niski rast", poručio je.
Sindikati pozdravljaju paket pomoći, ali upozoravaju kako se tim mjerama neće riješiti pitanje inflacije, podržavaju i napore Vlade u rješavanju pitanja priuštivog stanovanja, kao i rast minimalne plaće, no uz naglasak da to povećanje trebaju pratiti i niže i srednje plaće.
"Kada se usporedimo, unatoč ovim pozitivnim pomacima, sa zemljama EU, razlike u plaćama su i dalje značajne i mi moramo raditi na tome da smanjimo tu razliku kako bismo zadržali naše radnike i naše ljude. Unatoč svim ovim pozitivnim trendovima, mi i dalje moramo trčati da bi stigli ove koji su ispred nas", rekao je predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Darije Hanzalek.