Europski gradovi, od londonske zone ultra niskih emisija (ULEZ) do sofijske zone čistog zraka, pokazuju da je čišći zrak dostižan, ali i da predstoji još mnogo posla. Onečišćenje zraka je 2023. godine u svijetu uzrokovalo gotovo osam milijuna smrti. Globalna inicijativa Breathe Cities procjenjuje da zdravstveni troškovi godišnje dosežu 7.12 bilijuna eura, što je oko šest posto globalnog BDP-a, piše Euronews.
"Onečišćenje je za većinu ljudi i dalje nevidljivo", izjavila je za Euronews dr. Maria Neira, bivša direktorica za okoliš, klimatske promjene i zdravlje u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Ona ističe da čestice onečišćivača dopiru do svakog organa u tijelu, uključujući mozak, te pridonose kognitivnom propadanju i bolestima poput Parkinsonove, Alzheimerove i demencije.
Te je posljedice osjetila i olimpijska trkačica Paula Radcliffe, kojoj je s 14 godina dijagnosticirana astma uzrokovana naporom. Ispričala je za Euronews da je tijekom trčanja u onečišćenom Pekingu osjećala glavobolje i mučninu i imala zamućen vid. Dodala je kako prljav zrak utječe i na razvoj mozga kod djece te na njihov uspjeh u školi.
Gradovi poduzimaju mjere protiv onečišćenja
Inicijativa Breathe Cities trenutačno surađuje sa 16 gradova diljem svijeta. Cilj je proširiti pristup podacima o kvaliteti zraka i podržati politike za čisti zrak. London je, otkako je uveo zonu ultra niskih emisija (ULEZ) i druge mjere, smanjio broj smrtnih slučajeva povezanih s toksičnim zrakom za oko 40 posto. To pokazuje neovisna studija sveučilišta Imperial College London.
U bugarskoj Sofiji dva najveća izvora onečišćenja i dalje su promet i grijanje na drva. "Procjene su pokazale da smo do 2023. bili među gradovima s najviše smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka", kaže dr. Kostadin Kostadinov s Medicinskog sveučilišta u Plovdivu.
Nakon kolektivne tužbe stanara i ekoloških udruga, Sofija je uvela zonu niskih emisija. Njome se ograničava promet i potiče modernizacija kućnih sustava grijanja. "Već postoje dokazi da se time smanjuje onečišćenje", rekao je Ivaylo Hlebarov, savjetnik za kvalitetu zraka u općini Sofija.
Međutim, zona je aktivna samo tri mjeseca godišnje. "To je politička odluka", kaže Hlebarov. Napominje da onečišćenje dušikovim dioksidom iz prometa ne pokazuje velike sezonske varijacije i smatra da bi mjera trebala vrijediti cijele godine.
Bugarska ima jednu od najviših stopa kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i raka u Europi. Kostadinov tvrdi da su ta stanja snažno povezana s onečišćenjem zraka, iako su lokalna istraživanja o tome još uvijek ograničena.
Što Europu čeka u borbi protiv onečišćenja?
Glavna prepreka više nije tehnologija, nego politička volja, smatra Neira. Ona ukazuje na otpor industrije fosilnih goriva i prometnog sektora dok gradovi pokušavaju prijeći na obnovljivu energiju i održivu mobilnost. Očekuje se da će klimatske promjene dodatno otežati rješavanje tog problema.
Inicijativa Breathe Cities sada priprema drugu fazu svojeg rada. Proširit će podršku na više zajednica, a temeljit će se na već postignutim smanjenjima onečišćenja u Londonu, Sofiji i drugim gradovima koji sudjeluju u projektu.