Summit čelnika Europske unije, koji je trebao biti prilika za poticanje gospodarstva, pretvorio se u pravi test izdržljivosti. Vođe koji se okupljaju ovog četvrtka suočavaju se s eksplozivnim dnevnim redom: financijskim opstankom Ukrajine, eskalacijom na Bliskom istoku, transatlantskim napetostima i dubokim unutarnjim podjelama oko energetske i klimatske politike.
Sastanak je posljednjih dana dramatično preoblikovan zbog američko-izraelskog rata u Iranu i sukoba s Mađarskom oko paketa pomoći Kijevu vrijednog 90 milijardi eura, pretvarajući raspravu usmjerenu na budućnost u borbu za istovremeno upravljanje višestrukim krizama. Čelnici će i dalje pokušati ostvariti napredak u planovima za jačanje europske konkurentnosti, no te dugoročne ambicije mogle bi ostati u sjeni neposrednih geopolitičkih žarišta, piše Politico.
Paket pomoći Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura, ključan za nastavak obrane Kijeva od ruske agresije, ovisi o tome hoće li Mađarska povući svoj veto. Čelnici EU-a dogovorili su financiranje još u prosincu, no mađarski premijer Viktor Orbán naknadno je blokirao dogovor zbog spora s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda kojim ruska nafta stiže u Srednju Europu.
Budimpešta optužuje Kijev da pokušava izazvati energetsku krizu u Mađarskoj prekidom isporuke ruske nafte i poručuje da neće odobriti isplatu novca dok se protok ne obnovi. Europska komisija u utorak je ponudila pomoć u popravku naftovoda, što je Ukrajina prihvatila i time probudila nadu u rješenje.
Taj bi potez mogao potaknuti Mađarsku da povuče veto, rekao je jedan diplomat upoznat sa stajalištem Budimpešte, govoreći anonimno kao i ostali sugovornici u ovom članku. Ipak, Orbán je u videu objavljenom nakon priopćenja Komisije zauzeo prkosan stav, poručivši: "Ako nema nafte, nema ni novca." Zbog toga je ostao izoliran od gotovo svih ostalih čelnika, s iznimkom slovačkog premijera Roberta Fica.
"Ponašanje Mađarske je novo dno", izjavila je za Politico švedska ministrica za europske poslove Jessica Rosencrantz. Drugi diplomat je dodao: "Ako ne uspijemo s kreditom, Zelenski će s pravom biti bijesan." U posljednjem nacrtu zaključaka i dalje se navodi isplata početkom travnja, rok koji će čelnici pokušati spasiti u pregovorima.
Napadi Teherana na brodove u Hormuškom tjesnacu, ključnoj točki za tranzit nafte, podigli su globalne cijene nafte i natjerali Europu da razmisli o svom angažmanu. Jedna od ideja bila je proširiti mandat pomorske misije EU-a na Bliskom istoku, Aspides, kako bi se europskim ratnim brodovima omogućilo patroliranje tim plovnim putem. Tu su ideju ministri vanjskih poslova bloka u ponedjeljak brzo odbacili.
"Nitko ne želi aktivno sudjelovati u ovom ratu", rekla je nakon sastanka glavna diplomatkinja EU-a, Kaja Kallas. Umjesto toga, čelnici će pozvati na jačanje postojećih pomorskih misija, Aspides i Atalanta, s "više sredstava", odnosno brodova, ali bez proširenja njihova dosega na Hormuz, stoji u nacrtu zaključaka summita.
U tekstu se naglašava da operacije moraju ostati "u skladu sa svojim mandatima." Diplomat iz zaljevske regije izjavio je da pozorno prate situaciju, ali ne očekuju velike promjene od čelnika EU-a.
Odbijanje Europe da se angažira oko Hormuškog tjesnaca razljutilo je američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je poručio da bi to bilo "vrlo loše za budućnost NATO-a". Frustracija u Washingtonu samo raste. Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da je razgovarao s Trumpom o nespremnosti Europe da osigura sredstva za održavanje tjesnaca otvorenim i da ga "nikada u životu nije čuo tako ljutog."
Ovaj ispad događa se u vrijeme već napetih odnosa između EU-a i SAD-a. Španjolska je otvoreno prkosila Trumpu u iranskom sukobu, odbivši dopustiti SAD-u korištenje svojih baza, što je izazvalo prijetnje trgovinskom odmazdom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao je Madrid, dok su drugi čelnici zauzeli oprezniji stav.
Iako Trump nije na formalnom dnevnom redu, njegov će pritisak lebdjeti nad summitom i zaoštriti već napete rasprave o obrani, trgovini i ovisnosti Europe o SAD-u.
Sprema se velika svađa oko EU-ovog sustava trgovanja emisijama (ETS) između skupine zemalja članica i izvršne vlasti EU-a. Deset država članica, uključujući Poljsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Bugarsku, Austriju i Hrvatsku, uputilo je pismo Komisiji uoči summita, tražeći ubrzanje planirane revizije ETS-a. Tvrde da taj ključni element klimatske politike, koji prisiljava velike zagađivače na plaćanje, šteti njihovim industrijama i pridonosi rastu cijena energije.
No, ne slažu se svi. Dva dužnosnika EU-a iz zemalja koje podržavaju ETS kažu da sustav mora ostati na snazi. Jedan od njih tvrdi da ETS ne pridonosi energetskoj krizi, već pomaže europskom gospodarstvu, a prihodi su nužni za zelenu tranziciju.
Vjerojatno će se raspravljati i o prijedlogu Komisije za ograničenje cijene plina, iako se ni oko toga vjerojatno neće svi složiti. Prema nacrtu zaključaka, čelnici EU-a naložit će Komisiji da "bez odgode predstavi skup ciljanih privremenih mjera" za smanjenje cijena energije.
Unatoč krizama koje dominiraju dnevnim redom, čelnici će pokušati pogurati planove za oživljavanje europskog gospodarstva. Većina prijedloga spada pod inicijativu "Jedna Europa, jedno tržište", čiji je cilj produbiti jedinstveno tržište i olakšati kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi.
U nacrtu zaključaka stoji da će čelnici podržati nova korporativna pravila, nazvana "EU Inc.", kako bi pomogli startupovima da se šire preko granica, kao i "jednostavan, jedinstven i dobrovoljan sustav e-deklaracija" za lakše poslovanje u različitim zemljama.
Cilj je prijeći s riječi na djela, s konkretnim koracima i rokovima, rekao je jedan diplomat EU-a. Međutim, dok postoji široko suglasje o potrebi za reformom, i dalje postoje podjele oko toga koče li energetske i klimatske politike EU-a, posebno ETS, gospodarski rast.
Ta podjela, u kojoj se države Srednje, Istočne i Južne Europe zalažu za promjene, dok im se druge, uključujući nordijske zemlje, protive, vjerojatno će biti glavno bojište na temu konkurentnosti.