Njemačka je u prvih pet mjeseci 2026. godine odobrila izvozne dozvole za oružje Izraelu u vrijednosti od gotovo 800 milijuna eura. Iznos je veći nego u prethodnih 20 mjeseci zajedno, a gotovo sve dozvole izdane su tijekom travnja i svibnja. Podaci su objavljeni u odgovoru Ministarstva vanjskih poslova na parlamentarno pitanje stranke Alternativa za Njemačku (AfD), piše Al Jazeera.
Podmornica u fokusu izvoza
Vlada je kazala da se više od 60 posto vrijednosti odobrenih dozvola odnosi na jedan neimenovani "veliki pomorski projekt". Analitičari procjenjuju da je riječ o podmornici INS Drakon njemačkog proizvođača TKMS.
Riječ je o podmornici klase Dolphin II s nuklearnim kapacitetom, koja je prvu plovidbu imala prošle godine u brodogradilištu u Kielu. Njezina procijenjena vrijednost je 480 milijuna eura, a prema izvješćima njemačkih medija, prošlog je tjedna službeno predana izraelskoj mornarici.
Više izvješća navodi da bi Drakon mogao biti opremljen sustavom za vertikalno lansiranje (VLS), što bi mu omogućilo ispaljivanje krstarećih ili balističkih projektila s nuklearnim bojevim glavama. Time bi Izrael postao tek druga mornarica, nakon Južne Koreje, koja koristi VLS na modernoj konvencionalnoj podmornici s pogonom neovisnim o zraku (AIP).
Tijekom testiranja na moru, toranj podmornice bio je prekriven kako bi se sakrila konfiguracija naoružanja. Takve podmornice strateški osiguravaju sposobnost "drugog udara" s mora, odnosno mogućnost države da uzvrati nuklearnim napadom čak i ako je sama bila meta.
U svibnju je TKMS potpisao memorandum o budućoj suradnji s tvrtkom Elbit Systems, najvećim izraelskim privatnim dobavljačem vojne opreme. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova i ministarstvo gospodarstva, nadležni za izdavanje izvoznih dozvola, nisu željeli komentirati ove navode.
Promjenjiva politika i kritike zbog netransparentnosti
Max Mutschler, viši istraživač u Međunarodnom centru za studije sukoba u Bonnu (BICC), za Al Jazeeru je komentirao da je netransparentnost tipična za poslove izvoza oružja. "Nažalost, činjenica da savezna vlada to izričito ne spominje tipična je za netransparentnost koja prati izvoz oružja", rekao je.
Prošle godine pojavila su se proturječna izvješća o tome je li izvozna dozvola za podmornicu, naručenu još 2012., uopće izdana. Dok je TKMS tada tvrdio da je odobrenje dobiveno, njemačka vlada je to negirala.
Oklijevanje je vjerojatno bilo povezano s pravnim postupcima protiv Njemačke pred Međunarodnim sudom pravde, ali i s promjenom javnog mnijenja u zemlji, koje se većinski protivi izvozu oružja Izraelu. Prema medijskim izvješćima, Njemačka financira oko 30 posto troškova za Drakon i otprilike trećinu troškova za buduću klasu podmornica Dakar.
Kanada je ovog mjeseca također odabrala TKMS kao preferiranog ponuditelja za izgradnju do 12 podmornica, što bi bila najveća narudžba u povijesti tvrtke, s procijenjenom vrijednosti između 12 i 18 milijardi eura.
Sporni poslovi
Izraelsko pravosuđe već godinama istražuje poslove s njemačkim podmornicama zbog optužbi za podmićivanje u koje su navodno uključeni bliski suradnici premijera Benjamina Netanyahua.
Ruth Rohde iz britanske istraživačke organizacije Shadow World Investigations rekla je za Al Jazeeru da Izrael njemačku vojnu opremu koristi u sukobima. "Izrael je koristio njemačke brodove za granatiranje Gaze, za blokadu i izgladnjivanje stanovništva, a podmornice koristi za stacioniranje nuklearnog oružja. U trenutku kada Izrael vodi brutalne ratove protiv svojih susjeda i provodi genocid u Gazi, ovaj izvoz podmornica daje Izraelu još jedan alat u njegovom arsenalu za masovno uništenje", izjavila je.
Politika Berlina prema izvozu oružja Izraelu bila je obilježena preokretima. Početkom kolovoza kancelar Friedrich Merz najavio je da Njemačka više neće izdavati dozvole za vojnu opremu koja bi se mogla koristiti u Pojasu Gaze. Do tada je, prema istrazi Al Jazeere, Njemačka od listopada 2023. već izvezla oružje u vrijednosti od gotovo 12 milijuna dolara.
Djelomična obustava bila je kratkog vijeka. U studenom je vlada ukinula ograničenja i vratila se razmatranju zahtjeva od slučaja do slučaja. Isporuke koje su ranije odobrene nisu zaustavljene ni tijekom obustave. Primjerice, u rujnu je u zračnu luku Ben-Gurion stigla pošiljka njemačkog oružja vrijedna 794.000 dolara.
Mutschler je za Al Jazeeru istaknuo da su neki u njemačkoj vladi "smatrali izvoz određenog oružja Izraelu problematičnim zbog brojnih i vjerodostojnih izvješća o izraelskim ratnim zločinima tijekom vojne operacije u Gazi". Ipak, dodaje da to nije bilo dovoljno da se "uvede općenito restriktivna politika izvoza oružja prema Izraelu".
Gospodarska računica njemačke obrambene industrije
Njemačka je jedan od najvećih svjetskih izvoznika oružja. U prvoj polovici 2026. odobrene su dozvole u vrijednosti 13,87 milijardi eura, što je četiri puta više nego u istom razdoblju 2025., navodi se u izvješću Ministarstva gospodarstva. Najviše njemačkog oružja i dalje odlazi u Ukrajinu.
Mutschler objašnjava da su savezne vlade na izvoz oružja uglavnom gledale kroz ekonomsku prizmu. "Većina saveznih vlada na izvoz oružja gledala je i dalje gleda prvenstveno kroz ekonomsku prizmu, smatrajući ga sredstvom za jačanje obrambene industrije", kaže on i dodaje kako se čini da "činjenica da se to oružje može koristiti za ratne zločine igra znatno manju ulogu u donošenju odluka".
Dok se kriza u njemačkom gospodarstvu, koje ovisi o izvozu, produbljuje, obrambena industrija bilježi snažan rast. Taj se rast u javnosti povezuje s ruskom invazijom na Ukrajinu, iako su planovi za veću vojnu potrošnju postojali i ranije.
Pieter D. Wezeman, viši istraživač na Međunarodnom institutu za mirovna istraživanja u Stockholmu (SIPRI), smatra da je riječ o općem trendu. "Potražnja za oružjem u Europi dramatično je porasla posljednjih godina, dok se u ostatku svijeta ne smanjuje ili će vjerojatno rasti", rekao je za Al Jazeeru.
Wezeman je objasnio da njemačko tržište ostaje ključno za domaću vojnu industriju jer država planira idućih godina udvostručiti vojnu potrošnju s manje od 2 posto na ciljanih 3,5 posto BDP-a. "Njemačka je sada zemlja koja najviše troši na vojsku u Europi, ako ne računamo Rusiju, a njezina obrambena industrija temelj je europske vojno-industrijske baze", zaključio je.