Opremljeni tek limenom kutijom keksa, termosicom kave i zobenim mlijekom, nekolicina aktivista provela je prošli tjedan sunčano poslijepodne ispred tvornice u centru Berlina, pokušavajući podijeliti letke radnicima na ulasku i izlasku iz pogona. Tvornica u staroj radničkoj četvrti Wedding prolazi kroz kontroverznu prenamjenu. Od ovog ljeta, većina od 350 radnika proizvodit će dijelove za granate velikog kalibra, iako tvrtka Pierburg, podružnica industrijskog diva Rheinmetalla, naglašava da u pogonu neće biti eksploziva, piše DW.
"Cilj nam je razgovarati s radnicima", rekao je Andreas, član Berlinskog saveza protiv proizvodnje oružja (BBgW), koji okuplja tridesetak organizacija koje se protive, kako smatraju, postupnoj militarizaciji njemačke industrije. Na lecima koje su dijelili pisalo je: "Mi smo na vašoj strani. Sve nas pogađaju kriza, rezovi i prijetnja nezaposlenosti. Ali vjerujemo da ratna industrija i vojna proizvodnja nisu rješenje." U letku se radnike poziva na sastanke kako bi se raspravilo o načinima na koje bi se tvrtke mogle uvjeriti da se vrate civilnoj proizvodnji.
Međutim, prosvjednici nisu imali mnogo uspjeha. Radnici koji su prolazili kroz vrata uglavnom su žurili dalje, odbijajući uzeti letke ili držeći prozore automobila zatvorenima. "Nevjerojatno je koliko su nervozni", primijetio je jedan prosvjednik. Andreas sumnja da je radnicima rečeno da ne razgovaraju s aktivistima.
Ni lokalni stanovnici nisu oduševljeni činjenicom da će Wedding prvi put nakon Drugog svjetskog rata postati dom tvornice oružja. Ta tradicionalno lijevo orijentirana radnička četvrt nekoć je bila poznata kao "Crveni Wedding" i bila je poprište sukoba radničkih skupina i policije tijekom takozvanog "krvavog svibnja" 1929. godine. "Ja sam dijete rata - brat i ja smo bili evakuirani, svi smo protiv rata", rekla je za DW jedna 87-godišnja prolaznica. "Što se mene tiče, ne bi to trebali ovdje proizvoditi, ja to ne želim. Ali s druge strane, moramo se i zaštititi", dodala je.
Andreas kaže da razumije položaj radnika. "Radnicima treba posao. Dilema je u tome što u kapitalističkom sustavu radnici nemaju pravo odlučivati što će se u pogonu proizvoditi", rekao je. "Ipak, može se planirati i predlagati, pristupiti upravi s kritikama, a pogon poput ovoga mogao bi proizvoditi i nešto drugo osim granata." Bilo je naznaka da ni neki zaposlenici nisu zadovoljni. "Mislim da je to sranje", doviknula je jedna zaposlenica iz automobila, "ali baš me briga jer ionako neću još dugo raditi ovdje. Uskoro idem u mirovinu." Više nije željela reći.
Tehnološki div Rheinmetall jedan je od najvećih njemačkih industrijskih proizvođača, specijaliziran za strojarstvo, automobilske dijelove i, posljednjih godina, sve više za oružje. Tvrtka sudjeluje u izradi raznih vozila za njemačku vojsku i NATO partnere, uključujući tenk Panther koji je u razvoju. Njezin odjel za oružje i streljivo, kojem pripada i tvornica Pierburg, specijaliziran je za streljivo srednjeg i velikog kalibra. Cijena dionice Rheinmetalla porasla je 16 puta od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
U izjavi za DW, Rheinmetall je naveo da je prenamjena tvornice odgovor na "gospodarska kretanja obilježena padom prodaje u automobilskom sektoru i istodobnim golemim porastom potražnje u vojnom sektoru". "Drago nam je što će nam ova promjena omogućiti da i ubuduće nudimo sigurna radna mjesta zaposlenicima u berlinskom pogonu", dodaje se u priopćenju.
Mnogi smatraju da radnici jednostavno nemaju izbora. "Naravno da nisu oduševljeni onim što proizvode. Mislim da nitko ne voli raditi za vojnu industriju", rekao je Klaus Murawski, član berlinske podružnice sindikata IG Metall koji poznaje članove radničkog vijeća u Pierburgu. Iako razumije prosvjede, Murawski u njima nije sudjelovao jer smatra da stavljaju radnike u položaj "krivnje zbog sudjelovanja". "Koje alternative nude radnicima? Nije to pitanje savjesti, za te je radnike to egzistencijalno pitanje", istaknuo je.
Sindikat IG Metall, koji predstavlja mnoge radnike u tvornici, također je podijeljen. "Za nas u IG Metallu to nije laka tema", kaže Constantin Borchelt, predsjednik berlinskog ogranka sindikata. "Naš statut nalaže da se zalažemo za mir i demilitarizaciju, ali istovremeno i za obranu slobodnog demokratskog poretka. A prije svega, mi zastupamo zaposlenike." Borchelt nije uvjeren u gospodarski argument za militarizaciju. "Potrebna su nam ulaganja u proizvode budućnosti, a pritom ne mislimo na oružje. Iz povijesti znamo da vojna proizvodnja nije beskonačna", rekao je.
Njemačka vlada, poput mnogih u Europi, aktivno ulaže u obranu kao odgovor na promijenjenu geopolitičku situaciju, koju mnogi vide kao povećanu prijetnju iz Rusije i neizvjesnost oko američke zaštite. Prošlog ožujka njemački parlament odobrio je paket zaduživanja vrijedan stotine milijardi eura za ulaganja u obranu i infrastrukturu. Od tada, stotine njemačkih tvornica tiho prelaze na vojnu proizvodnju.
Andreas i ostali prosvjednici namjeravaju se uskoro vratiti pred tvornicu kako bi ponovno pokušali uspostaviti kontakt s radnicima. On smatra da je militarizacija njemačke industrije opasna pogreška. "Oni koji su naoružani spremniji su voditi rizičniju vanjsku politiku", rekao je. "Moramo se zapitati zašto Njemačka to radi. Zašto Merz govori da Njemačka treba postati svjetska sila? To bi se Njemačkoj, naravno, moglo obiti o glavu. To bi značilo rat."