Jedna je osoba poginula, a druga je teško ozlijeđena u prometnoj nesreći na zagrebačkoj obilaznici (A3) koju je, prema prvim informacijama, izazvao vozač koji je vozio u suprotnom smjeru. Došlo je do izravnog sudara s kamionom, a policija još utvrđuje sve okolnosti događaja.
U nesreći, koja se dogodila jutros oko 10:35 sati kraj mosta Sava u smjeru istoka, sudjelovala su dva kamiona i dva osobna automobila. Poginuo je vozač automobila marke Peugeot koji se kretao zabranjenim smjerom. Druga teško ozlijeđena osoba, s ozljedama prsnog koša, prvo je zbrinuta u KBC-u Zagreb, a zatim je prebačena na daljnje liječenje u KBC Sestre milosrdnice.
Rekonstrukcija vožnje i mogući bijeg
Identitet poginulog vozača još nije službeno utvrđen. Prema neslužbenim informacijama 24sata, tijelo je zbog siline sudara neprepoznatljivo, a u olupini automobila nisu pronađeni dokumenti. Kriminalisti objašnjavaju da se u takvim slučajevima identitet utvrđuje pomoću otisaka prstiju, ako postoje u policijskoj bazi, ili DNK analizom. Također se provjerava je li vozilom upravljao vlasnik.
Istražitelji sumnjaju da je vozač Peugeota prije sudara sudjelovao u drugoj prometnoj nesreći kod čvora Popovec na autocesti A4. Navodno je potom počeo bježati te sad istražitelji pokušavaju rekonstruirati je li ga drugi vozač slijedio.
Pojavile su se i snimke koje pokazuju Peugeot kako velikom brzinom vozi suprotnim smjerom, dijelom i po zaustavnoj traci. Jedna snimka zabilježila ga je kod trgovačkog centra Ikea. Pretpostavlja se da se s autoceste A4 kod čvora Ivanja Reka uključio na obilaznicu, vozio prema naplatnim kućicama, a zatim se kod čvora Otok Svibovski okrenuo i nastavio voziti u zabranjenom smjeru nekoliko kilometara do mjesta nesreće. Istražitelji pregledavaju sve dostupne snimke s kamera HAC-a, Grada Zagreba i obližnjih objekata.
Analiza prometnog vještaka
Sudski vještak za promet Krunoslav Ormuž komentirao je za RTL moguće uzroke vožnje u suprotnom smjeru. "Vrlo je često da vozač napravi radikalnu grešku i ne prepozna zabranu kretanja u suprotnom smjeru. Naravno, postoje i druge situacije, a ovdje je recimo čudno, gdje čovjek možda namjerno iz nekih drugih razloga uđe u suprotni smjer", rekao je Ormuž.
On smatra da vozač u ovom slučaju nije poduzimao nikakve radnje koje bi upućivale na to da je pogriješio. "Samo kretanje po zaustavnoj traci bilo je ekstremno brzo, unatoč vozilima koja su dolazila u susret. Taj vozač nije poduzimao nikakve radnje koje bi implicirale da je on pogriješio, a da to nije namjerno učinio", pojasnio je vještak.
Ormuž je objasnio i zašto vozač kamiona vjerojatno nije mogao izbjeći sudar. "Masa šlepera koji je bio u toj prometnoj situaciji otprilike je 40 tona. Bilo kakva reakcija vozača, poput naglog trzaja upravljačem, vrlo bi vjerojatno dovela do toga da se kamion prevrne. Osim toga, pored njega je u tom trenutku bio drugi kamion", kazao je. Dodao je da kamioni, čija je brzina ograničena na 90 km/h, imaju ogromnu kinetičku energiju i da bi nagli manevar mogao izazvati još teže posljedice.
Vještak je savjetovao vozačima što učiniti ako vide ili čuju obavijest o vozilu u suprotnom smjeru. Preporučuje da uspore, upale sva četiri pokazivača smjera i pomaknu se što više udesno kako bi ostavili prostor vozilu iz suprotnog smjera i možda upozorili vozača na opasnu pogrešku.
Vatrogasci: Zatekli smo preminulu osobu u automobilu
Intervencija je bila iznimno zahtjevna i za vatrogasce. "Po dolasku na mjesto intervencije zatekli smo jednu preminulu osobu u osobnom automobilu. Dva vozača teretnog vozila samostalno su izašla prije našeg dolaska. Provjerili smo sva vozila da se slučajno u nekom ne nalazi još netko, jer u stanju šoka ljudi ponekad ne daju točne informacije", ispričao je Krešimir Kolić iz DVD-a Sesvete.
Zbog policijskog očevida i uklanjanja vozila, zagrebačka obilaznica bila je zatvorena četiri i pol sata, što je stvorilo kolonu dugu sedam kilometara. Ormuž je pojasnio da policija kod teških nesreća mora zabilježiti sve tragove, osigurati pristup dizalicama i šlep-službama te provjeriti sigurnost kolnika prije puštanja prometa. "Mislim da je moguće biti brži, ali ne bih to prepoznavao kao problem", zaključio je.