Snažna ciklona, nazvana Deborah, koja je u noći na četvrtak 26. ožujka zahvatila Hrvatsku, donijela je ekstremne vremenske prilike i prouzročila znatnu materijalnu štetu. Olujni vjetar rušio je stabla, oštećivao krovove i fasade te prekidao promet i opskrbu električnom energijom, dok je u gorskim predjelima pao obilan snijeg. Stručnjaci sa zagrebačkog PMF-a detaljno su analizirali uzroke i posljedice ovog događaja. Analizirali su ih profesori Kristian Horvath i Iva Dasović te asistent Patrik Jureša.
Iako su snažni vjetrovi česta pojava na Jadranu, ovoga puta neuobičajeno vjetrovito bilo je u unutrašnjosti, posebice u Zagrebu. Prema podacima DHMZ-a, na mjernoj postaji Zagreb-Maksimir zabilježen je udar vjetra od 96,1 km/h, što je najviša vrijednost od 2005. godine. Na postaji Zagreb-Sokolovac izmjeren je apsolutni maksimum od čak 120 km/h. Procjenjuje se da je povratno razdoblje ovakvih udara vjetra na području Zagreba oko 100 godina, što znači da se tako snažan vjetar očekuje prosječno jednom u stoljeću.
Osim vjetra, ciklona je donijela i obilne oborine. Na Puntijarki na Medvednici izmjereno je 37 cm snijega, dok je u Gorskom kotaru i planinskim područjima palo i do metar snijega. U Delnicama je zabilježeno 58 cm, a na Zavižanu čak 101 cm snijega, što je u kombinaciji sa snažnim vjetrom stvaralo mećave i zapuhe.
Ciklona je nastala kao zavjetrinska alpska ciklona, poznatija kao Genovska ciklona, što je relativno česta pojava na našem području. Međutim, nekoliko posebnosti pridonijelo je njezinom ekstremnom karakteru.
Prvi razlog je postojanje iznimno snažnog vrtloženja zraka na visini. Drugi je izraženo meandriranje mlazne struje, koje je omogućilo stvaranje velikog grebena visokog tlaka sjeverno od Alpa. To je stvorilo razliku u tlaku od oko 30 hPa između sjeverne strane Alpa i središta ciklone u Jadranu, što je uzrokovalo izrazito jako strujanje hladnog zraka.
Treći razlog je lokalnog karaktera - prelaskom preko Medvednice, sjeverno strujanje dodatno se ubrzalo, što objašnjava zašto je najveća šteta u Zagrebu zabilježena upravo u podsljemenskoj zoni.
Simulacije klimatskim modelima pokazuju dva glavna trenda za naše područje. Prvi je da se općenito smanjuje broj ciklona u Sredozemlju. Međutim, drugi trend ukazuje na to da će zbog jačeg meandriranja visinske mlazne struje prodori hladnog i toplog zraka biti snažniji i dugotrajniji. To znači da možemo očekivati ekstremnije vremenske prilike, od oluja s obilnim oborinama do suša i požara.
Stručnjaci napominju da 100-godišnje povratno razdoblje ne znači da se ovakav događaj neće ponoviti u idućih sto godina, već da postoji vjerojatnost od 1% da se dogodi bilo koje godine. U kontekstu klimatskih promjena, koje donose i jače konvektivne oluje, olujnog vremena u Zagrebu zasigurno će biti i u godinama koje dolaze.
Posljedice oluje još jednom su pokazale koliko su važne pravovremene prognoze i upozorenja. Prognostičari DHMZ-a na vrijeme su uočili razvoj opasne situacije i putem medija izdali upozorenja visokog stupnja, omogućivši građanima i službama da se pripreme. Prilagodba vlastitih aktivnosti vremenskim prilikama ključna je za smanjenje rizika.
Dugoročno, nužno je osigurati otpornost infrastrukture na ovakve pojave već u fazi planiranja. Velike štete na šumama, zgradama i energetskoj mreži ukazuju na potrebu ažuriranja postojećih normi u građevinarstvu i energetici, s posebnim naglaskom na dinamička opterećenja uzrokovana udarima vjetra.