Ukrajina je otvorila novo poglavlje u razvoju modernog ratovanja izvedbom prve poznate borbene operacije u kojoj je bespilotna letjelica na neprijateljski teritorij dopremila kopnenog robota, koji je potom samostalno izvršio borbenu zadaću.
Riječ je o novoj taktici povezivanja više besposadnih sustava u jedinstvenu operaciju. Veliki transportni dron prenio je kopneno besposadno vozilo (UGV) ARK-1 iza neprijateljskih linija, gdje je robot nosio protutenkovsku minu TM-62 namijenjenu uništavanju utvrđenih položaja ili oklopnih vozila, piše Forbes.
Nova faza razvoja besposadnog ratovanja
Do sada su veliki dronovi uglavnom služili kao svojevrsni "matični brodovi" za manje FPV dronove, koje su prevozili na velike udaljenosti i lansirali neposredno prije napada. Ukrajina je posljednjih godina razvila čitav niz kombinacija besposadnih sustava – od pomorskih dronova koji lansiraju zračne letjelice do kopnenih robota koji prevoze streljivo ili FPV dronove.
Najnoviji primjer predstavlja novi iskorak jer se umjesto drona isporučuje cijeli kopneni robot sposoban samostalno izvršavati zadatke.
ARK-1 je malo višenamjensko vozilo na kotačima koje može prijeći više od 14 kilometara noseći teret težine oko 15 kilograma. Opremljen satelitskom komunikacijom Starlink, robotom se može upravljati praktički s bilo koje lokacije, čak i stotinama kilometara udaljene zapovjedne točke.
Manji rizik za operatere
Stručnjaci ističu da ovakav način uporabe donosi nekoliko važnih prednosti. Transportni dron ne mora ulaziti u područje neprijateljske protuzračne obrane niti izlagati se elektroničkom ometanju jer robota iskrcava na sigurnoj udaljenosti od cilja.
Nakon slijetanja, kopneni robot može kilometrima samostalno napredovati prema meti, čekati pogodnu priliku za napad ili postaviti zasjedu. Budući da se kreće po tlu i proizvodi znatno manje buke od drona, protivniku ga je teže uočiti i neutralizirati.
Dosadašnja iskustva pokazuju da su slični roboti već korišteni za uništavanje ruskih utvrda i zgrada postavljanjem eksploziva, dok su druge inačice opremljene strojnicama ili služe za izviđanje i opskrbu.
Revolucionarna taktika
Iako se ova taktika danas smatra revolucionarnom, koncept nije nov. Američka vojska još je početkom 2000-ih provodila pokuse u kojima su bespilotne letjelice padobranima spuštale male kopnene robote radi izviđanja.
Kasnije su testirani i bespilotni helikopteri koji su prevozili veće robotske platforme za logističku potporu postrojbama na bojištu. Unatoč uspješnim demonstracijama, većina tih projekata nikada nije prerasla eksperimentalnu fazu niti je uvedena u operativnu uporabu.
Za razliku od toga, Ukrajina je, suočena s ratnim uvjetima i ograničenim resursima, razvila funkcionalna rješenja koja odmah primjenjuje u stvarnim borbenim operacijama.
Mijenja se koncept zračnog desanta
Vojni analitičari smatraju kako bi ovakve tehnologije mogle potpuno promijeniti način izvođenja zračnih desanata.
Tradicionalni helikopterski desanti postali su iznimno rizični zbog suvremenih protuzračnih sustava i velikog broja borbenih dronova. Ruski pokušaj zauzimanja zračne luke Hostomel kod Kijeva u veljači 2022. pokazao je koliko takve operacije mogu biti skupe i ranjive.
Ako se umjesto vojnika i helikoptera koriste dronovi i kopneni roboti, rizik za ljudske živote znatno se smanjuje. Gubitak besposadnih sustava, iako financijski značajan, ne predstavlja ljudske žrtve.
Slične tehnologije razvijaju i druge države. Kina je već demonstrirala transport četveronožnih robota naoružanih strojnicama pomoću velikih dronova, pri čemu takvi roboti mogu svladavati stepenice i kretati se kroz zgrade, što ih čini pogodnima za urbane borbe.
Roboti preuzimaju sve važniju ulogu
Ukrajina istodobno testira još veće transportne dronove nosivosti veće od 90 kilograma, namijenjene logistici, evakuaciji ranjenika te prijevozu većih kopnenih robota.
Prema planovima ukrajinskog vojnog vrha, tijekom ove godine u pojedinim sektorima bojišta čak 30 posto zadaća koje danas obavljaju vojnici trebalo bi preuzeti besposadna kopnena vozila.
Analitičari smatraju da bi buduća ofenzivna djelovanja mogla započinjati masovnim napadima rojeva dronova i kopnenih robota, dok bi ljudske postrojbe stizale tek u drugom valu kako bi osigurale osvojeni prostor.
Razvoj umjetne inteligencije dodatno ubrzava napredak autonomnih sustava, zbog čega mnogi vojni stručnjaci procjenjuju da će upravo roboti u idućim godinama postati jedan od ključnih čimbenika suvremenog ratovanja.