RUSKI predsjednik Vladimir Putin nije posjetio nijednu rusku regiju više od pola godine, što je oštar prekid u odnosu na prijašnje godine kada su takva putovanja bila uobičajena. Njegova pauza od regionalnih putovanja sada se protegnula na rekordnih 196 dana, a događa se u jeku pojačanih sigurnosnih briga zbog ukrajinskih napada i strožih mjera Kremlja, piše Kyiv Post.

Putinovo posljednje putovanje izvan Moskve, Moskovske oblasti i Sankt Peterburga bio je jednodnevni posjet Samari 6. studenog 2025. godine. U utorak se vratio iz Kine i upravo su povremena inozemna putovanja jedina prilika kad se ruski predsjednik pojavljuje u javnosti van Kremlja. Prema ruskom neovisnom mediju Agentstvo, dosadašnji rekord Putinove apstinencije od putovanja unutar Rusije iznosio je 132 dana tijekom pandemije bolesti covid-19 2020. godine. 

Pojačane mjere sigurnosti

Nedavni Putinovi angažmani bili su strogo kontrolirani. To uključuje božićnu službu u objektu za specijalne postrojbe, sastanke sa studentima u Dolgoprudnom, gradu u Moskovskoj oblasti, te ceremoniju polaganja vijenaca u Sankt Peterburgu koja je održana bez prisutnosti javnosti.

Prekid putovanja uslijedio je nakon izvješća o navodnom ukrajinskom pokušaju napada na Putinovu rezidenciju Valdaj krajem 2025. godine. Taj su incident ruske vlasti priznale, ali je na međunarodnoj razini doveden u pitanje.

Ruske tvrdnje o napadu na rezidenciju

Rusija tvrdi da je Ukrajina u noći s nedjelje na ponedjeljak pokušala napasti osobnu rezidenciju Vladimira Putina kod Valdaja, osamljeni i snažno čuvani kompleks u Novgorodskoj oblasti, oko 350 kilometara sjeverozapadno od Moskve. Prema priopćenju ruskog ministarstva obrane, napad je izveden valovima ukrajinskih udarnih dronova, uz mamce, a ruska protuzračna obrana ih je navodno sve oborila.

Ministarstvo je kasnije tvrdilo da je u napadu sudjelovala 41 letjelica, od čega su 23 navodno uništene između 7 i 9 sati po moskovskom vremenu. Kremlj nije rekao je li Putin u trenutku navodnog napada bio u rezidenciji, a njegov glasnogovornik Dmitri Peskov odbacio je zahtjeve za dokazima, tvrdeći da dokazi nisu potrebni ako je "masovni napad dronovima" neutralizirala protuzračna obrana.

Ruska glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je da se napad "apsolutno dogodio" i najavila da će Rusija odgovoriti, "i to ne diplomacijom". Tvrdnje Moskve brzo su prenijeli ruski državni mediji, a na njih su reagirali i neki strani dužnosnici. Pakistanski premijer Shehbaz Sharif osudio je navodni napad kao prijetnju miru i stabilnosti, UAE je objavio da stoji uz Rusiju i Putina, a indijski premijer Narendra Modi rekao je da je "duboko zabrinut" zbog moguće eskalacije. Bivši Trumpov savjetnik Michael Flynn otišao je najdalje, pa je bez dokaza ustvrdio da su u napad bili uključeni europski operativci.

Putinov kompleks kod Valdaja opisuje se kao luksuzna i iznimno zaštićena rezidencija s bazenom, saunom, golf-terenom, heliodromom, željezničkom postajom, oklopnim vlakom i snažnom protuzračnom obranom, uključujući sustave Pancir-S1 i S-400

Oprečne tvrdnje o napadu

Ukrajinski dužnosnici uvelike su odbacili ruska izvješća, navodeći kako Putinov izolirani i strogo čuvani rezidencijalni kompleks nikada nije bio meta. Optužili su Kremlj da je izmislio napad kao izgovor za povlačenje Rusije iz tekućih mirovnih pregovora.

Putinov strah

Europske obavještajne službe, koje citira CNN, navode da Putin sada djeluje pod neuobičajeno strogim sigurnosnim uvjetima.

Pritom ne strahuje samo od prijetnji bespilotnim letjelicama, već i od moguće unutarnje nestabilnosti.