Grčevi u mišićima, promjene raspoloženja, suha koža i kosa samo su neki od znakova koji mogu upućivati na nedostatak kalcija u organizmu, stanje poznato kao hipokalcemija. Iako se blaži slučajevi mogu ublažiti promjenom prehrane ili dodacima prehrani, ozbiljan manjak kalcija može ugroziti rad srca i zahtijevati liječničko liječenje, piše Health.com.
Kalcij ima ključnu ulogu u pokretanju i regulaciji mišićnih kontrakcija. Kada ga u organizmu nema dovoljno, taj se proces može poremetiti, što dovodi do grčeva i spazama. Hipokalcemija također može pojačati osjetljivost živaca i mišića, zbog čega se mišići lakše nadražuju i nevoljno stežu.
Simptomi koji mogu upućivati na nedostatak kalcija, a povezani su s mišićima i živcima, uključuju grčeve u rukama, nogama ili licu, trnce i utrnulost u rukama i stopalima, slabost, umor, trzanje ili drhtanje te poteškoće s govorom ili gutanjem. U teškim slučajevima hipokalcemija može izazvati i grč mišića grkljana, odnosno laringospazam.
Kalcij je važan i za rad glatkih mišića, među kojima su i oni u stijenkama krvnih žila. Kada su razine kalcija preniske, ti se mišići ne stežu kako bi trebali, što može dovesti do opuštanja krvnih žila i niskog krvnog tlaka, odnosno hipotenzije. Dovoljna razina kalcija važna je i za srčani mišić. Hipokalcemija može oslabiti snagu srčanih otkucaja, a ako srce ne pumpa krv dovoljno učinkovito, krvni tlak također može pasti.
Kalcij je jedan od najvažnijih gradivnih elemenata kostiju i zuba, a njegov dovoljan unos pomaže kostima da ostanu čvrste i otpornije na prijelome. Manjak kalcija povećava rizik od osteopenije, odnosno smanjene gustoće kostiju, te osteoporoze, stanja u kojem kosti postaju slabe i lomljive. Mnogi ljudi ni ne znaju da imaju ova stanja sve dok ne dožive prijelom kosti.
Kalcij sudjeluje u stvaranju i otpuštanju neurotransmitera u mozgu, tvari koje utječu na raspoloženje i emocionalno stanje. Neravnoteža u razinama kalcija zato može biti povezana s različitim simptomima, uključujući depresivno raspoloženje, pojačanu razdražljivost i anksioznost.
Hormonalne promjene također mogu utjecati na razine kalcija, što može pridonijeti promjenama raspoloženja tijekom predmenstrualnog sindroma (PMS). Uzimanje dodataka kalcija neposredno prije menstruacije nekim osobama može ublažiti te simptome.
Osobe s manjkom kalcija mogu imati suhu kožu, lomljivu kosu ili slabe nokte sklone pucanju. Kalcij pomaže u održavanju funkcije epiderme, vanjskog sloja kože koji zadržava vlagu. Kada su razine kalcija niske, kožna barijera može oslabjeti, zbog čega koža postaje suša.
Kalcij utječe i na rad znojnih i lojnih žlijezda. Lojne žlijezde proizvode sebum, prirodno ulje koje pomaže održati vlažnost kože i kose, pa hipokalcemija može smanjiti njegovu proizvodnju i pridonijeti suhoći.
Kalcij ima važnu ulogu u regulaciji električne aktivnosti živčanih stanica u mozgu, odnosno neurona, pa njegov manjak u težim slučajevima može dovesti i do napadaja. Kada su razine kalcija preniske, otpuštanje neurotransmitera može biti poremećeno. To može povećati podražljivost neurona i poremetiti električne signale u mozgu, što ponekad može rezultirati napadajima.
Kalcij je važan i za regulaciju električne aktivnosti srca. Njegov manjak može poremetiti ravnotežu elektrolita, što otežava pravilno stezanje i opuštanje srčanih mišićnih stanica te može dovesti do nepravilnih električnih impulsa i aritmija, odnosno poremećaja srčanog ritma.
Blaga hipokalcemija ne mora nužno uzrokovati promjene, ali teži slučajevi povećavaju rizik od kardiovaskularnih problema. U najozbiljnijim slučajevima hipokalcemija može pridonijeti i zatajenju srca. Ako je manjak kalcija glavni uzrok problema sa srcem, stanje se može popraviti nadoknadom kalcija kroz prehranu, dodatke ili liječenje koje odredi liječnik.