MIKROPLASTIKA više nije samo ekološki problem, već i sve češća tema znanstvenih istraživanja. Sitne čestice plastike, kao i još manja nanoplastika, pronađene su u pitkoj vodi, morskoj soli i plodovima mora, ali i u ljudskim uzorcima, uključujući krv i tkiva. Istraživači još ne znaju dovoljno o tome kako te čestice utječu na ljudsko zdravlje, no sve je više istraživanja o načinima na koje im svakodnevno možemo biti izloženi.

Jedno od mjesta na kojima možemo smanjiti kontakt s plastikom jest kuhinja. Posude za čuvanje hrane, daske za rezanje, boce za vodu i kuhinjski pribor samo su neki od predmeta koji dolaze u dodir s hranom. Među njima su i tave s neprijanjajućim premazom, čija se površina s vremenom može oštetiti.

Ne morate zbog toga izbaciti svu plastiku iz kuhinje ili odmah zamijeniti cijelo posuđe. Ipak, neke navike vrijedi promijeniti. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti izgrebanim tavama s neprijanjajućim premazom jer se s oštećene površine mogu oslobađati sitne čestice materijala od kojeg je premaz napravljen.

Što se događa kada se ošteti premaz tave?

Većina tava s neprijanjajućim premazom ima površinu od politetrafluoretilena (PTFE), poznatijeg pod trgovačkim nazivom teflon. Taj materijal sprječava lijepljenje hrane za površinu, ali se može oštetiti nepravilnom uporabom, primjerice grebanjem metalnim priborom ili čišćenjem grubim spužvama.

Istraživanje objavljeno 2022. u znanstvenom časopisu Science of the Total Environment pokazalo je da se s oštećenih neprijanjajućih površina mogu oslobađati čestice PTFE-a. Istraživači su procijenili da jedna pukotina na premazu može osloboditi oko 9100 čestica, dok se s potpuno oštećenog dijela površine može osloboditi i do 2,3 milijuna čestica mikroplastike i nanoplastike.

Riječ je o laboratorijskom istraživanju koje je analiziralo oštećenja premaza, a ne o dokazu da će sve oslobođene čestice završiti u hrani. Ipak, rezultati pokazuju zašto je važno održavati posuđe u dobrom stanju.

Problem može predstavljati i pregrijavanje tave. Prema njemačkom Saveznom institutu za procjenu rizika (BfR), PTFE premaz pri temperaturama iznad približno 360 Celzijevih stupnjeva može se početi razgrađivati i ispuštati plinove koji mogu biti štetni za zdravlje. Takve temperature mogu se dosegnuti ako se prazna tava predugo zagrijava na jakoj vatri.

Zbog toga se preporučuje ne zagrijavati prazne tave s neprijanjajućim premazom i ne koristiti ih na previsokim temperaturama. BfR navodi da pri pravilnoj uporabi takvog posuđa nema očekivanih štetnih učinaka na zdravlje.

Kako pravilno koristiti tave s neprijanjajućim premazom?

Ako koristite takve tave, važno je redovito provjeravati stanje njihova premaza. Ako se površina počne ljuštiti, vidljivo je izgrebana ili na drugi način oštećena, najbolje je zamijeniti tavu.

Umjesto metalnog pribora za kuhanje koristite drvene ili silikonske kuhinjske lopatice i žlice koje neće oštetiti površinu. Pri pranju izbjegavajte čeličnu vunu i grube spužve, a tavu čistite prema uputama proizvođača.Važno je i kontrolirati temperaturu tijekom kuhanja. Ne ostavljajte praznu tavu na uključenoj ploči za kuhanje i izbjegavajte nepotrebno zagrijavanje na najjačoj temperaturi.

Koje su alternative neprijanjajućim tavama?

Ako razmišljate o zamjeni takvog posuđa, na raspolaganju je nekoliko alternativa. Nehrđajući čelik izdržljiv je materijal koji se može koristiti za pripremu različitih jela, a pravilnim zagrijavanjem i dodavanjem odgovarajuće količine masnoće može se smanjiti lijepljenje hrane.

Dobra opcija je i emajlirano lijevano željezo. Dobro zadržava toplinu, a emajlirana površina olakšava čišćenje i sprječava izravan kontakt hrane s metalom.

Keramičke tave još su jedna mogućnost. Neki modeli imaju premaze bez PFAS-a, skupine kemikalija u koju pripadaju i određene tvari korištene u proizvodnji neprijanjajućih premaza. Ipak, njihova se svojstva mogu s vremenom pogoršati, pa je važno provjeravati stanje površine i pridržavati se uputa proizvođača.

Za pečenje i čuvanje hrane praktičan je izbor i stakleno posuđe, koje ne zahtijeva neprijanjajući premaz.

Pritom treba imati na umu da znanstvenici još istražuju moguće posljedice izloženosti mikroplastici i nanoplastici. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ističe da zasad nema dovoljno podataka za konačnu procjenu njihova utjecaja na zdravlje.