Genetičko istraživanje otkrilo je da čivave, jedna od najmanjih pasmina pasa na svijetu, u svojoj genetskoj prošlosti nose i gene divljeg kojota. Iako potječu iz Meksika, danas su popularni kućni ljubimci diljem svijeta. Geni kojota mogli su u pretke čivava dospjeti slučajno, no moguće je i da su rezultat namjernog križanja prije mnogo generacija.
Kojoti su divlji kanidi, nešto manji od sivog vuka, a prirodno žive u Sjevernoj Americi. Prisutnost njihovih gena u znatno manjoj čivavi ističe nevjerojatnu raznolikost domaćih pasa i njihovu složenu evolucijsku povijest. Istraživanje također pokazuje koliko je teško u potpunosti rekonstruirati podrijetlo pojedinih pasmina jer za njihovu davnu prošlost često nema dovoljno zapisa.
Prema članku objavljenom u časopisu The Conversation, genetska istraživanja pružaju nove podatke o tome kako su se domaći psi razvijali i kako je tijekom vremena nastala njihova velika raznolikost.
@cbschicago Scientists have found that chihuahuas share the same genetic makeup as coyotes. They did not reveal exactly when coyote genes might have entered the chihuahua lineage, or if it was deliberate or accidental.
♬ original sound - CBSChicago
Drevno nasljeđe
Kojoti su neukroćeni i teritorijalni, a svatko tko je imao čivavu zna da se u tom malenom tijelu krije golem karakter. Čivave su primjer pasa koji su "mali, ali moćni": hrabre su, neovisne i okretne, ali i sposobne za učenje. One nisu samo tromi psi za krilo, a novi nalazi mogli bi objasniti zašto je to tako.
Nova studija istraživala je drevne genetičke tragove u genomima pasa i ljudi kako bi se potvrdila učinkovitost novih genetičkih metoda. Znanstvenici su svoje metode testirali na pasminama povezanima s Amerikom, poput čivave i meksičkog golokožog psa, poznatog kao xoloitzcuintli ili skraćeno xolo. Xolo je prepoznatljiv po tome što nema dlaku i često je suzdržanog karaktera.
@olga.perrotti 👹👹👹#chihuahua #dog #chihuahuastiktok #chihuahualove #foryou ♬ Monkeyshine-JP - Lt FitzGibbons Men
Većina današnjih pasa u Americi potječe od europskih pasmina, što je posljedica kolonizacije od 15. stoljeća. Ipak, ranija istraživanja pokazala su da čivava i xolo čuvaju mali dio naslijeđa od pasa koji su živjeli u Americi prije dolaska Europljana.
Kod čivave taj udio iznosi 4%, a kod xola 3%. Genetička analiza xola sugerira da su se europski i pretkolumbovski psi počeli miješati oko 1700. godine, što se poklapa s dokazima o miješanju europskog i autohtonog stanovništva u ranom Meksiku.
Rekonstrukcija podrijetla
Znanstvenici su i ranije pronalazili tragove kojota u DNK ostacima drevnih domaćih pasa iz Amerike. To je podsjetnik da psi nisu toliko udaljeni od drugih vrsta kanida i da se s njima mogu uspješno razmnožavati.
Poznato je da se divlji kojoti i vukovi prirodno križaju, pogotovo u područjima gdje su osobine slične vukovima korisne za preživljavanje. Nedavno je u Brazilu zabilježen i slučaj hibrida psa i lisice.
@sammy.od.ua Unexpected exhaustion . . #chihuahua #chihuahuastiktok #chihuahualove #chihuahuafanclub #zoomies ♬ original sound - Sammy | Chihuahua
Još nije potpuno jasno kada su geni kojota ušli u liniju čivava jer često nedostaju detaljni povijesni zapisi koji bi omogućili preciznu rekonstrukciju povijesti pasmina. Pitanje je kako je čivava ostala tako mala unatoč tim genima. Odgovor leži u selektivnom uzgoju, procesu u kojem ljudi za parenje odabiru pse na temelju željenih karakteristika.
Genetička analiza otkriva da gotovo sve male pasmine dijele mutaciju u genu IGF1, koji utječe na rast stanica, a time i na veličinu tijela. Čini se da se odabir malih pasa s tom mutacijom dogodio vrlo rano u procesu pripitomljavanja. Postoje dokazi o minijaturnim psima u pretkolumbovskim mezoameričkim kulturama, ali nije poznato kako su točno povezani s današnjim čivavama.
Ekstremne varijacije među pasminama
Neki psi, poput čehoslovačkog vučjaka, izgledom više podsjećaju na svoje divlje pretke. Imaju šiljaste uši, mišićava tijela i krzno koje ih štiti od vremenskih uvjeta. Drugi psi pokazuju ekstremne varijacije, poput izrazito dugih leđa ili vrlo kratkih nogu, a u nekim slučajevima te fizičke karakteristike nose ozbiljne posljedice za njihovo zdravlje.
Ukupna veličina tijela kod pasa izrazito varira, pa razlika između različitih pasmina može biti i do 40 puta. Dovoljno je zamisliti sićušnu čivavu pored njemačke doge. Postoje i važne razlike u ponašanju, što je bitno uzeti u obzir pri odabiru psa ili treningu. Za skladan suživot ključno je zadovoljiti fizičke, psihičke i emocionalne potrebe psa.
@darceyangel i’m a mummy! 🤍 #chihuahua ♬ som original - andromeda
Prirodna i ljudska selekcija zajedno su utjecale na te osobine i stvorile generacije pasa sa specifičnim karakteristikama. Pas je bio jedna od prvih životinja koje su ljudi pripitomili, a najstariji primjeri stari su više od 15.000 godina.
Ujedno su i jedna od najuspješnijih pripitomljenih vrsta na planetu. Procjenjuje se da ih u svijetu ima između 700 milijuna i milijardu, a žive na svim kontinentima osim Antarktike, bilo kao dio ljudskog društva ili na njegovim rubovima.
Ova studija ne samo da pomaže u istraživanju genetskog podrijetla vrsta, već nudi i detaljniji uvid u to kako su se domaći psi razvijali i postali toliko raznoliki. Možda ćemo sada manje razmišljati o "vuku u dnevnom boravku", a više o "kojotu u našoj čivavi".