Roditelji često griješe: Liječnik objasnio kada dijete ne treba dati antibiotik

Roditelji se vrlo često nađu u istoj nedoumici kada dijete oboli, treba li odmah uvesti antibiotik ili pričekati. Upravo o toj temi oglasio se liječnik obiteljske medicine dr. med. Darko Kljajić, koji je na jednostavan i jasan način objasnio kada je antibiotik potreban, a kada ne. Kako naglašava, ključna je činjenica da antibiotik ne liječi svaku bolest.

Dr. Kljajić ističe da se antibiotik koristi isključivo kod bakterijskih infekcija. To uključuje stanja poput bakterijske upale uha, streptokokne angine, bakterijske upale pluća i određenih urinarnih infekcija.

"Antibiotik se daje samo kod bakterijskih infekcija, ne kod svake bolesti", pojašnjava liječnik.

Većina dječjih bolesti su virusne

S druge strane, većina bolesti kod djece uzrokovana je virusima. To su prehlade, gripa, većina kašlja, većina grlobolja i razne viroze praćene temperaturom. U tim slučajevima antibiotik nema nikakav učinak.

"Kod njih antibiotik ne pomaže, dijete će ozdraviti svojim imunitetom", navodi dr. Kljajić.

Odluka o terapiji donosi se na temelju više faktora

Roditelji često očekuju brzu i jasnu odluku, no liječnici procjenu ne temelje na jednoj stvari. U obzir uzimaju cjelokupnu kliničku sliku.

To uključuje pregled djeteta, trajanje bolesti, izgled grla, pluća i uha, opće stanje djeteta te po potrebi dodatne testove poput brisa na streptokok ili CRP-a.

Kada se antibiotik najčešće ne daje odmah

Postoje situacije u kojima se terapija antibioticima svjesno odgađa. To su prvi dani temperature, kašalj bez težih simptoma, blaga grlobolja ili kada je dijete općenito dobrog stanja. U takvim slučajevima najčešće se preporučuje praćenje i simptomatsko liječenje.

Liječnik podsjeća i na osnovne, ali učinkovite metode koje su poznate generacijama. Odmor, dovoljno tekućine, tople juhe i čajevi i dalje su važan dio oporavka.

"Dijete koje pije, jede koliko može i odmara ide u dobrom smjeru", ističe.

Spominju se i tradicionalni načini ublažavanja tegoba, poput tvrdih bombona za grlo ili preprženog šećera s mlijekom. Oni mogu kratkotrajno pomoći kod iritacije, ali ne liječe uzrok bolesti, a kod male djece postoji i rizik gušenja.

Nisu svi "popularni" savjeti korisni

Neki često preporučeni savjeti mogu čak pogoršati stanje. Limun i citrusi mogu dodatno nadražiti upaljeno grlo, dok kivi često izaziva peckanje i nelagodu. Gazirani napitci dodatno iritiraju sluznicu i mogu pojačati kašalj, zbog čega ih je bolje izbjegavati. Kako naglašava liječnik, jednostavno pravilo glasi, što manje iritira, to je bolji izbor.

Antibiotik nije bezazlen lijek

Važno je naglasiti da antibiotici nisu bez rizika. Mogu izazvati alergijske reakcije, probavne smetnje poput proljeva, ali i druge nuspojave. Osim toga, narušavaju crijevnu mikrofloru, pa se često preporučuje uzimanje probiotika uz vremenski razmak od nekoliko sati.

Zašto antibiotik ne treba davati "za svaki slučaj"

Neopravdano uzimanje antibiotika nema koristi kod virusnih infekcija, ali može dovesti do nuspojava i razvoja otpornosti bakterija. To znači da antibiotik u budućnosti može postati manje učinkovit kada je zaista potreban.

Roditelji bi trebali ponovno potražiti liječničku pomoć ako temperatura traje dulje od tri dana, ako se stanje pogoršava, dijete postaje izrazito klonulo, otežano diše ili ne unosi dovoljno tekućine.

Kako zaključuje dr. Kljajić, izostanak antibiotika ne znači da dijete nije dobro liječeno. "Dijete koje ne dobije antibiotik nije ‘loše liječeno’, nego često liječeno ispravno."