NA SVJETSKIM su tržištima cijene nafte porasle i prošlog tjedna, nakon oštrog pada u prvom polugodištu, jer je, unatoč usporavanju rasta gospodarstava, potražnja za "crnim zlatom" i dalje relativno snažna.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošlog tjedna 4.7 posto, na 78.47 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4.5 posto, na 73.86 dolara. Premda se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, a time i potrošnje, potražnja za "crnim zlatom" i dalje je nešto veća nego što se očekivalo.

Tako su prošlotjedni podaci američke vlade pokazali da su zalihe sirove nafte prethodnog tjedna u SAD-u pale za 1.5 milijuna barela, oštrije nego što se očekivalo, što ukazuje na solidnu potražnju.

Proizvodnja je smanjena

S druge strane, ponuda je ograničena. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici i dalje provode dogovor o smanjenoj proizvodnji u ovoj godini, a Saudijska Arabija poručila je da će u srpnju smanjiti proizvodnju za još milijun barela dnevno. To znači da je proizvodnja OPEC+ smanjena za ukupno oko 5 milijuna barela dnevno ili oko 5 posto svjetske potražnje.

"Smanjenje proizvodnje OPEC+ zaoštrit će odnos ponude i potražnje na tržištu, pa bi u drugoj polovici godine moglo doći do manjka ponude, što bi podržalo cijene nafte", pišu analitičari tvrtke Morningstar u osvrtu na situaciju na tržištima.

Potražnja bi trebala dodatno oslabiti

No kretanje cijena ovisit će, dakako, i o potražnji. A potražnja će po svemu sudeći dodatno oslabiti. Kinesko gospodarstvo, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se toliko brzo koliko se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih covid-mjera.

Zapadna će gospodarstva, pak, dodatno oslabiti jer će američki Fed i Europska središnja banka najvjerojatnije nastaviti s podizanjem kamatnih stopa kako bi suzbile inflaciju. Unatoč rastu cijena nafte dva tjedna zaredom, i dalje su u minusu u odnosu na početak godine, za otprilike 8 posto.