VEĆINA saborske oporbe založila se u srijedu za nastavak rada sabora ističući da je uloga zastupničkog doma zaštita demokracije, a jedino HSS drži da u ovim okolnostima ne bi trebali zasjedati.

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) ističe da sabor treba nastaviti sjednicu jer ima dosta zakona i prijedloga koje treba raspraviti i jer se od vlade očekuje drugi paket mjera koje bi trebale olakšati život građanima.

Drugi razlog, naglašava, je što sabor brani demokraciju. „Moramo biti svjesni da ukoliko se neka prava ograničavaju, to može voditi i u jedan dio diktature, što možemo vidjeti u susjedstvu, Mađarskoj i Srbiji”, kazao je.

"Radom sabora i donošenjem nekih odluka dvotrećinskom većinom branimo liberalnu demokraciju jer čak i u vrijeme krize demokracija mora biti na prvom mjestu, uz zdravlje ljudi”, dodao je Hajdaš Dončić.

I Nikola Grmoja (Most) smatra da sabor treba nastaviti s radom.

"Može li se demokracija suspenzirati bez dvotrećinske većine, možemo li imati uopće demokraciju ako slušamo samo upute Stožera, ako Hrvatski sabor ne zasjeda i ne donosi odluke”, upitao je.

Čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš nada se da će sabor nastaviti sa zasjedanjem. „Sabor treba raditi jer ima dosta velikih interesa da u zakone prođu različita kukavičja jaja. Uloga Sabora je štititi demokraciju i GLAS je za to da nastavi kontinuirao raditi”, izjavila je Mrak Taritaš novinarima u saboru koji zasjeda u staroj Ininoj zgradi.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak misli da je u ovakvim okolnostima rad sabora loš i nemoguć te da bi trebalo naći neki drugi model rada.

"Na ovaj način je to jednostavno nemoguće, treba vidjeti što poslovnik i zakoni dopuštaju, je li moguće nastaviti na neki drugi način, tehnologija danas to omogućuje. Na ovaj način Sabor ne može raditi i donositi zakone. Jednostavno je to nemoguće i nema nikakvog smisla”, izjavio je Beljak.

Dodao je i kako je okupljanje stotinjak zastupnika na jednom mjestu loša poruka za građane Hrvatske.

Beljak ne vidi nikakvu opasnost u nezasjedanju sabora ako kriza brzo završi, no vidi ako kriza potraje, podsjetivši na primjer Mađarske, gdje je premijer dobio ovlasti da vlada izvršnim uredbama.