U ANKETI GfK hrvatski građani upitani su što planiraju poklanjati svojim najbližima za predstojeće blagdane, koliko će novaca potrošiti na te poklone, te što bi sami željeli dobiti tom prigodom.

Za razliku od procjena koje svakodnevno objavljuju mediji, ovo istraživanje provedeno telefonskim putem prije tjedan dana pokazuje da u predblagdanskim danima ipak većina građana nije posebno rastrošna.

Više od trećine ispitanih (36%) još ne zna što će pokloniti ili nisu željeli odgovoriti na ovo pitanje, dok ih 14% ne planira pokloniti ništa! Ništa ne planira pokloniti trećina građana (30%) starijih od 60 godina.

Ostali, koji planiraju poklanjati, odlučuju se u prvom redu za slatkiše (14%), zatim parfeme i kozmetiku (13%), odjeću i obuću (11%), slikovnice i igračke (8%) te male ukrasne predmete za kućanstvo (5%). Knjige kao poklon tek su na šestom mjestu i njih planira kupiti 4 % ispitanih uglavnom visoko obrazovanih! 

Više od petine ispitanih (22%) planira na božićne i novogodišnje poklone potrošiti više od 500 kuna.
S druge strane desetina (10%) ih neće potrošiti niti kune.

Čak 44% ispitanika nije znalo što žele kao poklon ili nisu željeli odgovoriti. Oko 14% izjavljuje kako ne želi ništa. Oni koji su izrazili svoje želje odlučuju se najviše za parfeme i kozmetiku (9%) te odjeću i obuću (8%). Svega 4% želi knjigu na poklon.

Potrošnja manja nego lani 

Hrvatska gospodarska komora procijenila je da će u prosincu hrvatski građani potrošiti između 10 i 11 milijardi kuna. Procjena se temelji na potrošnji prijašnjih godina, a pridodaju li joj se i adventska putovanja te troškovi skijanja, raste na 12 milijardi kuna.

Istraživanja na globalnoj razini pokazuju da će se u razvijenim zemljama svijeta ove godine manje izdvajati za božićne darove.

Amerikanci i Britanci zadržat će vodeću poziciju po izdvojenoj svoti za darove po stanovniku, od 623 odnosno 531 funtu, dok će Belgijanci izdvojiti najmanje, 252 funte, pokazalo je istraživanje osiguravateljske kuće AXA.

Znatan pad planiranih izdataka za božićnu potrošnju u svih deset vodećih zemalja po potrošnji mogao bi biti znak za uzbunu, jer se ta vrsta potrošnje smatra dobrim pokazateljem stanja u potrošačkim gospodarstvima.