U Hrvatskom saboru danas je održana 37. tematska, zatvorena sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost posvećena nezakonitom odlaganju opasnog otpada u Gospiću. Službeno je najavljeno da će se na sjednici razmatrati pitanje uvoza i kontinuiranog odlaganja velikih količina opasnog otpada te mogući propusti nadležnih državnih tijela.
Sjednica je bila zatvorena za javnost. Zastupnici su prije početka morali potpisati izjave o tajnosti podataka, a mobitele ostaviti zaključane izvan prostorije u kojoj se raspravljalo.
Podsjetimo, u krugu bivše tvornice u Gospiću godinama je ilegalno odlagano više desetaka tisuća tona opasnog industrijskog otpada dovezenog iz inozemstva, što je preraslo u jedan od najvećih ekoloških skandala u zemlji.
Na sjednicu su bili pozvani predstavnici Sigurnosno-obavještajne agencije, Carinske uprave, Državnog inspektorata i Državnog odvjetništva. Upravo je od tih institucija Odbor zatražio očitovanja o njihovom postupanju u slučaju Gospić.
Ostojić: SOA je imala izvor
Nakon sjednice potvrđeno je da je SOA još 2022. imala izvor s informacijama o otpadu u Gospiću te da je o svojim saznanjima obavijestila nadležna tijela.
Ranko Ostojić nakon sjednice je naglasio da SOA nema represivne ovlasti te da, nakon što informacije preuzmu institucije poput policije, USKOK-a i Državnog inspektorata, Agencija nema ulogu u njihovu daljnjem postupanju.
Na pitanje je li SOA prva detektirala slučaj odgovorio je: "Prva... Znači, bit ću precizan. Navod je da je SOA imala izvor. A kad je tko detektirao, molim vas, nemojte me takve stvari pitati. Radi se sve o relativno davnom vremenu, 2022., 2023."
Ostojić je rekao da je za njega ključno to što su institucije raspolagale informacijama. "Ako su ti podaci bili poznati, svi su, kažem, postupali. Ali je na kraju finale priče da, evo, vidite koliko je vremena prošlo, da mi danas zapravo imamo teške posljedice", rekao je.
Nije želio govoriti o sadržaju klasificiranih podataka
Upitan jesu li saznanja iz 2022. bila konkretna ili samo načelna, Ostojić nije želio ulaziti u detalje. "Koliko god sam ja bio otvoren i pokušavam reći maksimalno koliko mogu, nećete od mene izvući takve podatke koji bi onda kasnije mogli kombinirati", odgovorio je.
Na dodatno pitanje radi li se o podatku iz izvješća SOA-e ili nekog drugog izvora, rekao je da je riječ o klasificiranom podatku SOA-e.
Šefovi Carine i DIRH-a otišli bez odgovora
Nakon sjednice novinari su pokušali dobiti odgovore i od čelnika Carinske uprave Marija Demirovića i Državnog inspektorata Tončija Glavinića. Obojica su otišla bez konkretnog odgovora na pitanja o slučaju Gospić, uz poruku da uvoz otpada nije bio u njihovoj nadležnosti.
Sanader: Svi već sve znaju
HDZ-ov Ante Sanader poručio je kako su prihvaćanjem ove tematske sjednice jasno potvrdili želju da se sve javno i transparentno prikaže te da od prvog dana žele da se kazne svi odgovorni. Dodao je kako su na sjednici saslušali sve relevantne državne institucije, ali da nisu dobili nikakve nove informacije.
"Nije Most, odnosno Troskot, otkrio tu aferu, nego su to institucije radile. Bave se tim problemom od 2023. godine", rekao je.Na pitanje jesu li saznali nešto novo od SOA-e, Sanader je poručio kako i on i javnost sve već znaju, ali da ionako ne može govoriti o klasificiranim podacima.
Na opasku kako iz SOA-e spominju 2022., a DIRH aktivnosti od 2023. godine te da je predsjednik Odbora iznio taj podatak, Sanader ponavlja kako se radi o klasificiranim podacima.
"Oni koji su vam iznosili te podatke imaju svoju odgovornost. Ja nisam iznad zakona, a on ne poštuje zakon ni ono što je potpisao, to najbolje pokazuje kakvog smo ministra unutarnjih poslova imali", rekao je Sanader misleći na Ostojića.
Troskot: Postupanje institucija bilo je nekoordinirano
Zvonimir Troskot iz Mosta nakon sjednice ocijenio je da se iz svega iznesenog vidi kako postupanje državnih institucija nije bilo koordinirano.
"Državni inspektorat Republike Hrvatske, DIRH, koji je sve znao, dizao je kaznene prijave, i ono što je najveći oksimoron, dakle da je DIRH reagirao, oduzimao je dozvole i tako dalje, a s druge strane imate glavnog državnog inspektora koji je duboko inkriminiran i koji je sudjelovao u tim akcijama", rekao je Troskot.
Riječ je o Troskotovim tvrdnjama i političkim ocjenama iznesenima nakon sjednice. On tvrdi i da su informacije o slučaju bile poznate na više razina državne vlasti. "Prema tome, država vam je sve znala. Mi cijelo vrijeme to tvrdimo, da je to unutra, da je to dolazilo i do samog premijera, do ministra Ćorića i tako dalje, i da se to sve znalo", rekao je.
Troskot je ustvrdio da su određene aktivnosti išle i preko Ministarstva gospodarstva te da zato, prema njegovu mišljenju, nema nepoznanica o tome koje su institucije bile upoznate sa slučajem.
Benčić: Zašto se cijele 2025. nije mogla pokrenuti sanacija?
Sandra Benčić (Možemo!) kazala je kako su na Odboru ustanovili vremenski okvir otkada institucije imaju informaciju o potencijalno kriminalnim radnjama u Bilajskoj 50, istaknuvši činjenicu da USKOK tu informaciju ima puno duže nego što traje formalna istraga.
Navela je kako je 2023. kriminalistička policija pokrenula istragu te ju proslijedila USKOK-u te da je 2024. i DIRH pokrenuo svoju istragu na temelju prijave građana. Naručena analiza otpada napravljena je u mjesec dana, stoga, ističe Benčić, i dalje nije jasno zašto se cijele 2025., po nalogu DORH-a, nije mogla pokrenuti sanacija odlagališta.
"Tražila sam da se deklasificira jedan podatak koji uključuje SOA-u i nadamo se da će to dodatno rasvijetliti cjelokupnu vremensku dinamiku zbivanja", dodala je.
"Imate i Milanovića koji šuti"
Troskot se osvrnuo i na predsjednika Zorana Milanovića, tvrdeći da o cijelom slučaju šuti. "Imate i predsjednika Milanovića koji šuti o ovom cijelom procesu, da ne bi ispalo da tu mi nešto navijamo", rekao je.
Pritom je govorio i o stanju unutar sigurnosno-obavještajnog sustava te odgovornosti državnih institucija za postupanje u slučaju otpada u Gospiću.
Marin Miletić iz Mosta sjednicu Odbora ocijenio je "predstavom za javnost". Troskot je pak na kraju upozorio da, prema njegovoj procjeni, sustav ni danas nije dovoljno zaštićen od novih slučajeva ilegalnog odlaganja otpada.
"U ovom trenutku sustav nam je ponovno spreman za dodatnih 1700 kamiona. Mislim da smo sve rekli", izjavio je.