Švicarski ledenjaci, najbrojniji u Alpama, ove su godine izgubili 5,5 posto svog volumena. To je drugi najveći zabilježeni pad, a stručnjaci kao uzroke navode toplinske valove i izrazito malu količinu snijega tijekom zime, piše AP.
U zajedničkom priopćenju švicarska služba za praćenje ledenjaka GLAMOS i Švicarska akademija znanosti poručuju kako alpski ledenjaci u ovakvim uvjetima dugoročno nemaju šanse za opstanak. Trend se posljednjih godina ubrzava, a samo u zadnjih pet godina volumen leda u Švicarskoj smanjio se za gotovo petinu.
Izvještaj potvrđuje da globalno zatopljenje nanosi veliku štetu Europi, kontinentu koji se zagrijava brže od ostalih. Matthias Huss, voditelj GLAMOS-a, kaže da se zagrijavanje može u potpunosti pripisati klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek. "Objašnjenje je jednostavno. Da nema ljudskih emisija i fosilnih goriva, sada ne bismo imali nikakvo zatopljenje", izjavio je.
Nastavak negativnog trenda
Ovogodišnji gubitak leda nastavak je trenda nakon rekordnog povlačenja 2022. godine, kada su ljetne vrućine, manjak snijega i saharska prašina ubrzali otapanje. Huss, koji je i profesor na institutu ETHZ, objašnjava da je zimski snježni pokrivač ključan iz dva razloga.
"Prvo, štiti goli led od topljenja. Što duže ima snijega, to se kasnije počinje gubiti stari led", rekao je. "Drugo, snijeg je važan za stvaranje novog leda. Što ga je više, veća je vjerojatnost da će se zadržati na velikim visinama i s vremenom pretvoriti u novi sloj ledenjaka", dodao je Huss.
Otapanje u Alpama nije izoliran slučaj. Stručnjaci navode da je globalno zatopljenje pridonijelo i destabilizaciji padine na Himalaji, čije je urušavanje u kolovozu izazvalo katastrofalne poplave u Nepalu. Satelitske snimke također pokazuju značajno smanjenje ledenjaka na Grenlandu i Antarktici u posljednjih pedeset godina.
Ozbiljne posljedice za Švicarsku i Europu
Iako je apsolutni gubitak volumena leda ove godine bio manji nego 2003., postotni pad je veći. Razlog je to što je ukupni volumen leda danas za otprilike trećinu manji nego prije 23 godine, kada je zabilježen relativni gubitak od 3,5 posto.
Ubrzano otapanje ima ozbiljne posljedice. Gubitak od 2,2 bilijuna litara vode samo od srpnja do rujna četiri je puta veći od godišnje potrošnje vode u cijeloj Švicarskoj. To je posebno važno jer zemlja više od polovice električne energije dobiva iz hidroelektrana. Utjecaj se osjeća i izvan švicarskih granica jer se iz Alpa napajaju neke od najvećih europskih rijeka - Dunav, Po, Rajna i Rona.
Ekstremno otapanje ove godine smanjilo je prosječnu debljinu ledenjaka za 2,5 do 4 metra, a na nekim su se mjestima njihovi jezici stanjili i do 10 metara. Najveće otapanje od početka mjerenja zabilježeno je na ledenjacima Allalin, Clarident, Rhone i Aletsch, koji je najveći u Alpama. Istraživački timovi na terenu su procjenjivali otjecanje vode i pukotine u ledu, a za praćenje tokova koristili su i crvenu boju.