CRVENA kapa s natpisom "VETO" stajala je prije nekoliko dana na stolu u Ovalnom uredu dok je predsjednik Donald Trump razgovarao s novinarima. To je postalo simbol strategije kojom Bijela kuća namjerava dočekati novu demokratsku većinu u oba doma Kongresa.

Poruka je jasna. Trump ne skriva da mu je plan namjerno paralizirati donošenje zakona kako bi prisilio demokrate na popuštanje. Njegova je procjena da će nakon "mjesec ili dva" neprestanih predsjedničkih veta demokrati sami nazvati Bijelu kuću i pitati kako da se dogovore.

Razlog za takav ton su razmjeri poraza.

Demokrati u Senatu imaju najmanje 54 od 100 mandata, a još se prebrojavaju glasovi u dvije tijesne utrke, na Aljasci i u Mississippiju.

Tih 54 mjesta uključuje i dvojicu nezavisnih senatora koji glasaju s demokratima. U Zastupničkom domu demokrati zasad imaju 253 mjesta, daleko iznad praga od 218 potrebnih za većinu, a dvadesetak utrka još nije proglašeno.

U Kansasu je izabran prvi demokratski senator od 1932. godine, a u Teksasu od 1988. godine.

Veto kao Trumpovo glavno oružje

Trump je, vidjevši kako republikanci stoje u anketama, u danima prije izbora počeo prijetiti "svojom ultimativnom moći - vetom".

Ustavni temelj te prijetnje je Članak I., Odjeljak 7. Ustava SAD-a. Kad oba doma usvoje zakon, predsjednik ima deset dana, ne računajući nedjelje, da ga potpiše ili vrati domu koji ga je predložio, uz pisano obrazloženje.

Veto ne može biti djelomičan: zakon se prihvaća ili odbija u cijelosti.

Kongres veto može nadglasati dvotrećinskom većinom u oba doma i tada zakon stupa na snagu bez predsjednikova potpisa.

Brojke zasad idu Trumpu u prilog. Dvotrećinska većina znači 67 glasova u Senatu i 290 u Zastupničkom domu ako glasaju svi zastupnici, budući da se dvije trećine računaju prema broju nazočnih na sjednici.

Demokratima bi tako trebalo najmanje 13 republikanskih senatora i tridesetak republikanskih zastupnika da sruše bilo koji veto.

Andrew Proctor, predavač američke politike na University College London, upozorava da demokrati nemaju dovoljno mjesta ni u jednom domu da nadglasaju predsjednikov veto te da je realno očekivati priličnu blokadu.

Pritom Trump do sada nije bio sklon vetu. U prvom mandatu uložio je 10 veta, a Kongres je nadglasao samo jedan, onaj na zakon o obrambenom proračunu za 2021. Svih deset uslijedilo je nakon što su demokrati 2018. preuzeli Zastupnički dom.

U drugom mandatu uložio je dva veta, oba 29. prosinca 2025., na zakone o vodovodu u Coloradu i o zemljištu plemena Miccosukee na Floridi.

Povijesni rekordi: od Roosevelta do Trumpa

Za usporedbu, Bill Clinton uložio je 37 veta, George H. W. Bush 44 u jednom mandatu, a Ronald Reagan 78 u dva.

Apsolutni rekorder je Franklin D. Roosevelt. Uložio je 635 veta, a Kongres je nadglasao samo devet.

Paradoks je u tome što je Roosevelt kroz sva četiri mandata imao svoju stranačku većinu u oba doma. Njegova veta nisu bila rat s oporbom nego alat za disciplinu u vlastitom taboru. Vetom se koristio i u velikim bitkama: odbio je porezni zakon iz 1944. uz poznatu ocjenu da donosi olakšice pohlepnima, a ne potrebitima.

Drugi u povijesti po broju veta je Grover Cleveland s 584, slijede Harry Truman s 250 i Dwight D. Eisenhower sa 181.

Ipak postoje granice

Trumpova moć, međutim, ima jasne granice. Veto ne može zaustaviti kongresne istrage, blokadu imenovanja u Senatu, ni uskraćivanje novca u proračunskom procesu.

Ni demokrati ne skrivaju svoje namjere. "Uzmite odvjetnike", poručio je administraciji na platformi X Robert Garcia, budući predsjednik nadzornog odbora Zastupničkog doma.

Senator Ron Wyden, koji bi trebao voditi senatski odbor za financije, napisao je samo jednu riječ, na hrvatskom dvije: "Sudski pozivi."

Tržišta su prvu reakciju već dala. David Kelly, glavni globalni strateg JPMorgan Asset Managementa, rekao je za CNBC da će podijeljena vlast donijeti "umjerenost rasta, umjerenost inflacije, manje neizvjesnosti".

JPMorgan je još prije izbora procijenio da bi Kongres teško mogao nadglasati Trumpov veto na zakon kojim bi se ograničila ekspanzija umjetne inteligencije.

Opoziv ostaje daleka mogućnost

Najteže oružje u rukama nove većine je opoziv, ali su mu izgledi mali. Ustav predviđa dva koraka: za podizanje optužnice u Zastupničkom domu dovoljna je obična većina, koju demokrati sada imaju i sami, dok je za smjenu predsjednika potrebna dvotrećinska većina u Senatu, daleko iznad onoga što demokratska većina ima. Uz 54 mjesta trebalo bi im barem 13 republikanskih senatora, isto koliko i za rušenje veta.

Iskustvo iz prvog mandata pokazuje koliko je to teško. Trump je dvaput opozvan i dvaput oslobođen. Čak i nakon napada na Kapitol 2021. za opoziv je glasalo samo deset republikanskih zastupnika, a za osudu sedam republikanskih senatora.

Demokratsko vodstvo zasad ne pokazuje volju za taj korak, iako prema anketi Politico polovica Amerikanaca podržava opoziv. "Mislim da bi to uništilo Demokratsku stranku", rekao je Trump za CBS News, dodavši da ga mogućnost opoziva ne brine.

Novi Kongres prisegnut će 3. siječnja 2027., kad istječe mandat sadašnjeg sastava. Do tada Trump ima republikansku većinu, a nakon toga mu ostaju kapa s natpisom i dvije godine političke trgovine.

Rooseveltovo iskustvo pokazuje da veto najbolje djeluje kao prijetnja koja tjera na dogovor. Clintonovo i Obamino, pak, pokazuju da se pretvara u blokadu kad nijedna strana ne želi popustiti.