Umro akademik Tomo Bosanac
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rodio se 15. svibnja 1918. u Starim Plavnicama kod Bjelovara. Diplomirao je 1943. na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1957. izabran je za izvanrednoga profesora na tom fakultetu, 1969. postavljen je za direktora Instituta za fiziku "Ruđer Bošković".
Unatoč povezanosti s aktualnim i ključnim problemima naše proizvodnje, Bosanac je, kako ističu u HAZU-u, bio u neposrednom kontaktu sa znanošću i radio je intenzivno na području teoretske elektrotehnike.
Godine 1955. predao je doktorsku tezu "Sinkroni strojevi s permanentnim magnetima" na temelju koje je doktorirao.
U inozemstvu se specijalizirao i radio u nekoliko navrata, a teoretske probleme magnetnih polja studirao je na Nobelovu institutu za fiziku u Stockholmu.
Godine 1955. sudjelovao je na Konferenciji za mirnodopske primjene atomske energije u Ženevi, a iste godine i na Svjetskoj energetskoj konferenciji u Beču te 1957. na Internacionalnoj konferenciji za primjenu nuklearne energije u Parizu.
Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 29. lipnja 1960., a za redovitog člana 27. srpnja 1991.
Posljednji ispraćaj akademika Tome Bosanca bit će 18. kolovoza u 14,10 sati na krematoriju.
Ovo je .
Homepage nacije.
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Kako profesionalci biraju alat?
Gdje psi najčešće pokupe buhe i krpelje (i zašto to nije samo šuma)
Pet načina kako AI može pomoći pri učenju već danas
Borba s prljavim rubljem nema kraja, to jede živce i vrijeme. Postoji li rješenje?
Vlasnici La Bouma, HaHaHousea i Vintese otkrivaju što im je povećalo prihode
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Kako profesionalci biraju alat?
Gdje psi najčešće pokupe buhe i krpelje (i zašto to nije samo šuma)
Pet načina kako AI može pomoći pri učenju već danas
Borba s prljavim rubljem nema kraja, to jede živce i vrijeme. Postoji li rješenje?