U GAZI Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je 33 predstavnika akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka potpisalo zajedničku izjavu kojom upozoravaju na zlonamjernu kampanju protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine te odbacuju pokušaje nametanja narativa o "sukobu civilizacija", prenosi Anadolu.

Potpisivanje "Izjave o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini" inicirali su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Bošnjačka zajednica kulture, Merhamet i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca.

Izjavu su potpisali trenutni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, bivši članovi Predsjedništva BiH, predstavnici iz reda zakonodavne i izvršne vlasti na državnoj i federalnoj razini, kao i predstavnici političkih stranaka, te predstavnici akademskih, kulturnih, dobrotvornih i vjerskih institucija Bošnjaka.

Kavazović: Bošnjaci imaju nepodijeljen stav

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, u ime inicijatora, zahvalio je potpisnicima što su se odazvali.

"Ovdje smo s osjećajem odgovornosti prema trenutku u kojem se naša domovina i naš narod nalaze", kazao je reisu-l-ulema, te ukazao na dvije poruke koje potpisnici Izjave šalju iz Gazi Husrev-begove biblioteke, "ujedinjeni oko zajedničkog stava spram jedne društvene pojave koja se tiče svih Bošnjaka, ali i drugih naroda ove zemlje".

"Prvo: Iznimno je ovo važna poruka Bošnjacima, kao najbrojnijem narodu u Bosni i Hercegovini, da su se njihovi politički, akademski, vjerski, kulturni i društveni predstavnici okupili oko jedne važne društvene teme i da o njoj imaju nepodijeljen stav. Drugo: Podjednako je važna današnja poruka i prema našim sugrađanima iz druga dva konstitutivna naroda, kao i drugim građanima ove zemlje, da nema odgovornih predstavnika bošnjačkoga naroda koji prihvaćaju narativ o podjeli društva i zemlje, niti javnog prostora u Bosni i Hercegovini. Narativ o 'sukobu civilizacija' i vjerskoj netrpeljivosti nema sugovornika među bošnjačkim predstavnicima!", poručio je reis.

Dodao je da je ova poruka podjednako važna i za prijatelje izvan Bosne i Hercegovine, i na Istoku i na Zapadu.

"Naše povijesno iskustvo zajedničkog života s drugima i tolerancije među narodima i religijama može biti primjer svima, i mi ćemo tu našu vrijednost odlučno čuvati. Želim vam čestitati na hrabrom i odgovornom činu. Nadam se da ćemo se i ubuduće okupljati oko važnih narodnih i državnih tema i potvrđivati jedinstvene stavove o onome što su naše provjerene i trajne vrijednosti", kazao je Kavazović.

Odbačene tvrdnje o ugroženosti kršćana i antisemitizmu

Izjavom se kategorično odbacuju tvrdnje o navodnoj ugroženosti kršćana i rasprostranjenom antisemitizmu u Bosni i Hercegovini, ocjenjujući ih dijelom šire kampanje demonizacije Bošnjaka i opravdavanja secesionističkih politika.

Upozorava se da slični narativi imaju historijski kontinuitet i da su prethodili ratnim zločinima i genocidu nad Bošnjacima, te zahtijevaju reakciju pravosudnih institucija na govor mržnje.

Potpisnici istovremeno naglašavaju opredijeljenost za očuvanje mira i međusobnog poštovanja te osuđuju svaki oblik netrpeljivosti prema bilo kojem narodu u Bosni i Hercegovini. U izjavi su istaknuti i historijski primjeri bošnjačkih rezolucija iz Drugog svjetskog rata i kasnijih inicijativa protiv ekstremizma, čime se potvrđuje kontinuitet antifašističkog i pluralističkog djelovanja.

Bosna i Hercegovina nije prostor "sukoba civilizacija"

Posebno se naglašava da Bosna i Hercegovina nije prostor "sukoba civilizacija", nego društvo susreta različitih tradicija i identiteta.

Potpisnici ističu da je islam imao konstruktivnu ulogu u oblikovanju bošnjačkog identiteta, istu onakvu kakvu je imalo kršćanstvo u formiranju drugih europskih naroda, pa tako i naroda koji žive s Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i u susjednim državama, te da taj identitet nije u suprotnosti s demokratskim i sekularnim uređenjem države.

Jasno se ističe da Bošnjaci, kao europski narod, imaju pravo na puni politički subjektivitet, kao i svi drugi narodi, te da tvrdnje da ne mogu biti slobodan politički narod, sa svim svojim posebnostima, predstavljaju nastavak genocidnog projekta.

Također, upozorava se da historijski revizionizam, islamofobija i političke manipulacije predstavljaju prijetnju stabilnosti države.

Potpisnici Izjave potvrdili su i jasnu opredijeljenost za europski put Bosne i Hercegovine, očuvanje mira i jačanje međureligijskog dijaloga, uz očekivanje da i međunarodni akteri ostanu dosljedni tim principima.