PREDSJEDNIK SAD-a Donald Trump često je frustrirao europske saveznike svojim otvorenim približavanjem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i oštrim kritikama upućenima ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

No iza tog prividnog nesrazmjera stoji dugoročniji strateški cilj, suprotstavljanje Kini, piše Politico. Trumpova administracija vjeruje da bi poticanje Rusije da okonča rat u Ukrajini, njezin povratak u globalnu ekonomiju i masovna američka ulaganja mogli dugoročno promijeniti globalni poredak na štetu Kine.

Riječ je o rizičnoj strategiji, na koju Ukrajinci gledaju sa zabrinutošću, ali ona pokazuje uvjerenje administracije da je najveća geopolitička prijetnja SAD-u i Zapadu Kina, a ne Rusija pod Putinom.

Iako suprotstavljanje Kini nije jedini razlog zašto administracija želi primirje, to objašnjava zašto, nakon više od 15 mjeseci neuspješnih pregovora i višestrukih prijetnji povlačenjem, Trumpov tim, posebni izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner, nastavlja tražiti proboj.

Dužnosnik Trumpove administracije, koji je želio ostati anoniman, rekao je da bi pronalazak "načina za bliže usklađivanje s Rusijom" mogao stvoriti "drukčiju ravnotežu snaga s Kinom koja bi mogla biti vrlo, vrlo korisna".

Rušenje Madura, pritisak na Kubu, prijetnje Panami...

No mnogi promatrači smatraju da takav plan ima male šanse za uspjeh, barem dok su Putin i kineski predsjednik Xi Jinping na vlasti. Ideja da se Rusiji ponude ekonomski poticaji kako bi se približila SAD-u izaziva zabrinutost u Ukrajini, priznao je ukrajinski dužnosnik koji je također govorio pod uvjetom anonimnosti.

"Takve smo pokušaje već imali u prošlosti i nisu doveli ni do čega. Njemačka je imala Ostpolitik, a danas Rusija vodi najsmrtonosniji rat u Europi", izjavio je.

Kad je riječ o pokušaju razdvajanja Kine i Rusije, isti dužnosnik upozorava da obje zemlje "imaju jednu zajedničku stvar koju je nemoguće nadvladati, mrzят SAD kao simbol demokracije".

Ipak, strategija se uklapa u šire poteze američke vanjske politike usmjerene barem djelomično na suzbijanje kineskog utjecaja. Rušenje venezuelanskog čelnika Nicolása Madura i pritisak na kubansku vladu do ruba kolapsa smanjuju kineski utjecaj u zapadnoj hemisferi.

Administracija je zaprijetila Panami, koja se mjesec dana nakon Trumpova dolaska na vlast povukla iz kineske inicijative Pojas i put.

Nastavljaju se mirovni pregovori o Ukrajini

Napadi na Iran također su utjecali na kineske mogućnosti uvoza nafte, budući da je Teheran Pekingu 2025. isporučio više od 13% nafte, prema Reutersu. Dužnosnik administracije istaknuo je da je Kina, zahvaljujući Venezueli, Iranu i Rusiji, kupovala naftu ispod tržišne cijene.

I dok postoje izvješća da Rusija dijeli obavještajne podatke s Iranom, SAD i Rusija nastavljaju razgovore. Witkoff i Kushner prošlog su se tjedna sastali s Kirilom Dmitrijevim, jednim od Putinovih glavnih savjetnika.

Rusi su sastanak nazvali "konstruktivnim", a Witkoff je najavio da će se razgovori nastaviti. Ti pregovori i širi napori za suprotstavljanje Kini odvijaju se u trenutku kada Trump od više zemalja, uključujući Kinu, traži pomoć u osiguravanju Hormuškog tjesnaca.

Strategija nacionalne sigurnosti, objavljena u studenome, značajan dio posvećuje Kini, iako je često ne spominje izravno. Mnogi američki zakonodavci, iz obje stranke, smatraju Kinu najvećom dugoročnom prijetnjom američkoj globalnoj moći, podsjeća Politico.

Sličnost s Kissingerovom politikom

"U američkom strateškom razmišljanju dugo postoji ideja da suradnja Rusije i Kine nije u našem interesu te da treba pronaći načine da ih se razdvoji ili barem taktički surađuje s onim partnerom koji predstavlja manju dugoročnu prijetnju", objasnio je Alexander Gray, bivši šef osoblja Vijeća za nacionalnu sigurnost u Trumpovu prvom mandatu.

Gray, danas direktor konzultantske tvrtke American Global Strategies, usporedio je taj pristup s politikom Henryja Kissingera, koji je tijekom Hladnog rata potaknuo posjet predsjednika Richarda Nixona Kini kako bi tu zemlju udaljio od Sovjetskog Saveza.

State Department odbio je komentirati ove navode, no njegov glasnogovornik ranije je rekao da gospodarske veze Kine s državama Latinske Amerike predstavljaju "prijetnju nacionalnoj sigurnosti" SAD-a koju administracija nastoji ublažiti.

Fred Fleitz, još jedan bivši dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost iz Trumpova prvog mandata, rekao je da Trump "vrši pritisak na Putina da okonča rat kako bi normalizirao odnose Rusije sa SAD-om i Europom" te da želi povratak Rusije u skupinu G8.

"Jasno je da Trump želi pronaći način da završi rat u Ukrajini i mirno koegzistira s Rusijom. No vjerujem i da ispravno vidi rastući savez Rusije i Kine kao puno veću prijetnju globalnoj sigurnosti od samog rata u Ukrajini te želi poboljšati odnose s Rusijom kako bi oslabio ili razbio taj savez", istaknuo je Fleitz.

Kina nastoji zadržati Rusiju kao saveznika

Drugi su ipak skeptični. Craig Singleton iz think tanka Foundation for Defense of Democracies kazao je da je ideja razdvajanja Rusije i Kine "privlačna u teoriji, ali u praksi je njihovo partnerstvo čvrsto poput čelika".

"Naravno da nema ništa loše u pokušaju diplomacije i Trump je sklon dogovorima. No povijest sugerira da to vjerojatno neće donijeti značajne rezultate. Najizgledniji ishod je ograničena taktička suradnja s Rusijom, a ne trajni raskid s Pekingom", ustvrdio je.

Kina, s druge strane, nastoji zadržati Rusiju kao saveznika i slabijeg partnera u odnosu prema Zapadu, navodi Politico. Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi potvrdio je taj odnos ovog mjeseca rekavši: "U nestabilnom i turbulentnom svijetu odnosi Kine i Rusije ostali su čvrsti unatoč svim izazovima."

Rubio: Ne znam hoćemo li ih ikada uspjeti potpuno odvojiti od Kine

Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio, ubrzo nakon što je došao na dužnost, naznačio je širu strategiju rekavši da "situacija u kojoj je Rusija trajno mlađi partner Kini i mora raditi što Kina od nje traži zbog ovisnosti nije dobar ishod ni za Rusiju, ni za SAD, ni za Europu".

No Rubio je priznao, kao i drugi dužnosnici, da bi potpuno razdvajanje tih odnosa bilo iznimno teško. "Ne znam hoćemo li ikada uspjeti potpuno ih odvojiti od odnosa s Kinom", izjavio je prošle veljače.

Adam Savit iz instituta America First Policy Institute smatra da "Rusija ima ograničenu važnost i neće biti presudan faktor u nadmetanju SAD-a i Kine" te da je "težište u istočnoj Aziji".

"Rusija Kini daje stratešku dubinu, sigurnu granicu, opskrbu energijom i drugi front u Ukrajini koji odvlači pažnju Zapada. Približavanje Rusiji moglo bi zakomplicirati kinesku poziciju, ali Moskva je sila u padu i očigledno slabiji partner u tom odnosu", rekao je.