EUROPSKI savez Kotor predložio je tamošnjoj gradskoj skupštini da promijeni naziv kotorskog bazena koji se trenutačno zove "Zoran Džimi Gopčević", uz obrazloženje da je riječ o pitanju koje izaziva društvene podjele i ima negativan međunarodni odjek.

Zoran Gopčević bio je jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena. Osvojio je srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine, a ima i europsko srebro i svjetsku broncu.

No, tijekom devedesetih bio je zapovjednik straže u logoru Morinju, sabirnom centru pretežno za civile i hrvatske branitelje s područja dubrovačke regije. Hrvatski vaterpolski klubovi zbog toga ne žele igrati na tom bazenu.

Logoraši bili izloženi fizičkoj i psihičkoj torturi

Tijekom agresije JNA, vojske bivše Jugoslavije i crnogorskih rezervista na Konavle i Dubrovnik 1991. godine s tog su područja u Morinje odvođeni muškarci hrvatske nacionalnosti. Tamo su izlagani fizičkim i psihičkim mučenjima.

Prema pravomoćnoj sudskoj presudi sa suđenja za ratne zločine u Morinju, "svjedoci tvrde da su svakodnevno udarani, tjerani da se međusobno tuku, pjevaju četničke pjesme, a dio njih je vođen i na lažno strijeljanje". Kroz logor Morinj prošlo je između 300 i 450 hrvatskih zatvorenika. Prema neslužbenim informacijama, od posljedica torture preminulo ih je 8.

Za kršenje pravila Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima osuđena su četvorica bivših rezervista JNA na ukupno 12 godina zatvora. Zbog zlostavljanja je četiri godine zatvora dobio Ivo Menzalin, a Špiro Lučić i Boro Gligić po tri godine, dok je Ivo Gojnić osuđen na dvije godine zatvora.

Crnu Goru je tužilo 207 bivših hrvatskih logoraša Morinja, a država je do sada isplatila 1.4 milijuna eura odštete za 145 logoraša.

Imaju dva zastupnika u skupštini

Oporbeni Europski savez Kotor u priopćenju navodi da inicijativu pokreće "odgovorno i sa sviješću o osjetljivosti teme", ističući kako se Crna Gora nalazi pred važnim iskorakom prema članstvu u Europskoj uniji.

"To nije samo tehnički proces, već proces sazrijevanja društva, u kojemu pokazujemo sposobnost rješavanja osjetljivih pitanja dijalogom i institucionalno", poručili su.

Podsjećaju da je Kotor grad pod zaštitom UNESCO-a i simbol kulture, suživota i europske tradicije, zbog čega, kako navode, lokalne odluke moraju odražavati vrijednosti odgovornosti, stabilnosti i poštovanja različitosti.

Iz Europskog saveza smatraju da je odluka o nazivu bazena proizvela napetosti koje nadilaze lokalni okvir te negativno utječu na međunarodni ugled grada i države. Predlažu da se objekt nazove "Gradski bazen Kotor", što je, kažu, neutralno i inkluzivno rješenje. Europski savez ima dva od 33 mandata u kotorskoj gradskoj skupštini.