Iran zaprijetio SAD-u: "Čini se da namjeravate prekršiti svoje obveze"
U PONOĆ je na snagu stupilo desetodnevno primirje između Izraela i Libanona.
Ključne informacije:
- Iran zaprijetio SAD-u zbog nastavka blokade Hormuza: Ako prekršite svoje obveze, poduzet ćemo potrebne mjere
- Trump: Pomorska blokada ostaje na snazi dok dogovor ne bude 100% finaliziran
- Iran objavio da je Hormuški tjesnac otvoren za komercijalni promet
- Macron i Starmer u Parizu na razgovorima o Hormuškom tjesnacu
- Izvori Reutersa: Amerika i Iran blizu dogovora
- Politico: Trump želi pregovorima okončati rat s Iranom, spreman na ustupke
- Pakistan pozdravlja primirje u Libanonu i hvali Trumpovu "mudru" diplomaciju
- Cijena nafte pala nakon što je primirje u Libanona i Izraela stupilo na snagu
- Slavlje u Libanonu nakon što je primirje stupilo na snagu. Trump: Ovo je povijesni dan
- Trump: Iran pristao predati uranij, kraj rata je blizu
- Trump proglasio desetodnevno primirje Izraela i Libanona, Netanyahu pristao
- Amerika širi blokadu Irana na cijeli svijet
- Šef IEA upozorava: Europa ima avionskog goriva za još samo šest tjedana
- Papa nakon Trumpova napada: Svijet uništavaju tirani koji troše milijarde na ratove
- Iran prijeti potapanjem američkih brodova u Hormuškom tjesnacu
Najveći nosač zrakoplova na svijetu, USS Gerald R Ford, ponovno je uplovio u vode Bliskog istoka, potvrdili su obrambeni dužnosnici za Associated Press.
Nosač, koji je donedavno djelovao u istočnom Sredozemlju, prošao je kroz Sueski kanal zajedno s dva razarača i sada operira u Crvenom moru, navodi AP.
USS Gerald R Ford vraća se u Crveno more nakon više od mjesec dana provedenih u Sredozemlju, gdje je boravio nakon velikog požara u prostoru za pranje rublja koji je prisilio brod na povratak u luku radi popravaka i ostavio oko 600 mornara bez mjesta za spavanje.
Ovaj tjedan obilježava najduže razdoblje raspoređivanja jednog nosača zrakoplova još od Vijetnamskog rata.
Američko ministarstvo energetike objavilo je da je devet naftnih kompanija posudilo ukupno 26.03 milijuna barela sirove nafte iz američkih strateških naftnih rezervi. Riječ je o trećoj takvoj raspodjeli u sklopu napora administracije predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da obuzda rast cijena goriva nakon njihovog skoka uslijed američko-izraelskog rata s Iranom.
Među kompanijama koje su dobile naftu iz rezervi nalaze se BP Products North America, ExxonMobil Oil Corp i Marathon Petroleum, navodi se u priopćenju ministarstva.
Brodovi i dalje oklijevaju s prolaskom kroz Hormuški tjesnac, pokazuju podaci o praćenju pomorskog prometa. Prema sustavu Marine Traffic, kojim upravlja Kpler, brodovi u velikoj mjeri i dalje izbjegavaju ključni dio tog plovnog puta, unatoč tvrdnjama da je ponovno otvoren.
Ranije danas oko 20 brodova približilo se tjesnacu, no čini se da su se potom okrenuli i odustali od prolaska. NBC News izvijestio je da je prolazak uspio ostvariti tek jedan prazan kruzer, Celestyal Discovery koji plovi pod zastavom Malte.
Iran je tijekom sukoba sa Sjedinjenim Državama i Izraelom praktički zatvorio taj plovni pravac, što je snažno pogodilo globalno gospodarstvo.
Dvije poluslužbene iranske novinske agencije dovele su u pitanje izjavu iranskog šefa diplomacije Abasa Aragčija da je Hormuški tjesnac ponovno otvoren.
>> Opširnije
Zapovjednik iranske mornarice Šahram Irani izjavio je da je predsjednik SAD-a Donald Trump "blokirao svoje prijatelje", a ne Iran, nakon što je Washington poručio da će blokada ostati na snazi iako je Teheran proglasio Hormuški tjesnac otvorenim za komercijalni promet.
U izjavi koju je prenijela Mizan, službena novinska agencija iranskog pravosuđa, Irani je poručio da Trumpova blokada predstavlja tek "prazne riječi" i da ga nitko ne sluša.
Iran je odbacio tvrdnje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će Sjedinjene Države preuzeti iranski obogaćeni uranij.
>> Opširnije
Španjolska, Slovenija i Irska zatražile su od Europske komisije raspravu o mogućoj suspenziji Sporazuma o pridruživanju s Izraelom zbog kršenja ljudskih prava i međunarodnog prava.
>> Opširnije
Trump tvrdi da je postigao dogovor s Iranom o uklanjanju obogaćenog uranija bez slanja trupa. Iran će navodno prestati podržavati proxy skupine, a Trump demantira oslobađanje zamrznute imovine.
>> Opširnije
Libanonski predsjednik Joseph Aoun izjavio je da je njegova zemlja povratila suverenitet nakon što je stupilo na snagu primirje postignuto uz posredovanje Sjedinjenih Država. U svom prvom obraćanju nakon prekida borbi između Izraela i Hezbolaha, skupine koju podupire Iran i koja djeluje na jugu Libanona, Aoun je zauzeo prkosan ton.
Aoun je poručio da pregovori "nisu znak slabosti", a u jasnoj poruci upućenoj Hezbolahu dodao je da će Libanon donositi vlastite odluke, a ne postupati prema diktatu Irana ili njegovih saveznika. "Neće biti ustupaka ni po jednom pitanju, niti zadiranja u suverenitet ove zemlje", rekao je.
Ponovio je i zahtjeve da Izrael zaustavi napade, povuče svoje snage, oslobodi pritvorenike i omogući povratak raseljenim osobama. Istaknuo je i da primirje treba postati trajno.
"No sada svi stojimo pred novom fazom. To je faza prijelaza s nastojanja da se zaustavi pucnjava na rad na trajnim sporazumima koji će očuvati prava našeg naroda, jedinstvo naše zemlje i suverenitet naše domovine", rekao je Aoun.
Ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je na uspostavu misije za slobodu plovidbe u Hormuškom tjesnacu, ponudivši ratno iskustvo Kijeva iz Crnog mora kao model za osiguranje pomorske sigurnosti.
>> Opširnije
Iran je ponovno zaprijetio Sjedinjenim Državama zbog nastavka blokade Hormuškog tjesnaca. Teheran je prethodno priopćio da će blokadu smatrati "kršenjem primirja", nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da će ona ostati na snazi dok se ne postigne konačni sporazum.
Sad je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao za državne medije da će Iran odgovoriti ako se blokada nastavi. "Ako druga strana odluči prekršiti svoje obveze, što se čini da namjerava učiniti, i ako se pomorska blokada nastavi, Islamska Republika Iran poduzet će potrebne mjere. U to nema nikakve sumnje", naveo je Baghaei.
Dodao je i da su Sjedinjene Države iznijele "kontradiktorne stavove".
Kruzer Celestyal Discovery prvi je putnički brod koji je prošao Hormuškim tjesnacem od početka rata, nakon dogovora o otvaranju plovnog puta za komercijalni promet tijekom primirja.
>> Opširnije
Između Irana i Sjedinjenih Država i dalje postoje značajne razlike koje treba prevladati kako bi se postigao sporazum o okončanju rata, rekao je za Reuters visoki iranski dužnosnik, dodavši da održavanje Hormuškog tjesnaca otvorenim ovisi o tome hoće li se SAD pridržavati primirja.
Dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, istaknuo je da "nije postignut nikakav dogovor o detaljima vezanim uz nuklearna pitanja" te da su potrebni ozbiljni pregovori kako bi se razlike premostile.
Dodao je da Teheran očekuje kako bi se u narednim danima, uz posredovanje Pakistana, mogao postići preliminarni dogovor, uz mogućnost produljenja primirja kako bi se "stvorio prostor za dodatne razgovore o ukidanju sankcija Iranu i osiguravanju naknade za ratnu štetu".
"Zauzvrat će Iran međunarodnoj zajednici pružiti jamstva o mirnodopskoj prirodi svog nuklearnog programa", naglasio je, dodavši da su svi drugi narativi o aktualnim pregovorima "pogrešno prikazivanje situacije".
Politolog Janko Bekić sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a.
>> Opširnije
Plenković najavljuje daljnji pad cijena goriva nakon otvaranja Hormuškog tjesnaca te ističe da država neće odustati od potpore sportu.
>> Opširnije
Iran namjerava naplaćivati prolazak nekim komercijalnim brodovima kroz Hormuški tjesnac, a plovidba će im biti dopuštena tek nakon plaćanja naknade. Rekao je to Mahmoud Nabavian, član iranskog pregovaračkog tima, a prenosi iranska novinska agencija ISNA.
Nabavian je otvaranje tjesnaca uvjetovao prekidom vatre u Libanonu, iako je američki predsjednik Trump ranije odbacio bilo kakvu povezanost tih dvaju pitanja.
I iranski i američki dužnosnici davali su proturječne izjave o navodnom dogovoru o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, kao i o opsegu šireg sporazuma između Teherana i Washingtona o kojem se pregovara.
Međutim, nijedna zemlja još uvijek nije službeno objavila tekst bilo kakvog sporazuma.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da više nema spornih točaka za sporazum s Iranom, što se vjerojatno odnosi na prekid vatre u Libanonu i otvaranje Hormuškog tjesnaca. Njegova izjava za agenciju AFP uslijedila je nakon poslijepodneva ispunjenog brojnim medijskim istupima i objavama na društvenim mrežama.
"Jako smo blizu. Čini se da će ovo biti jako dobro za sve. I doista smo nadomak dogovora", rekao je Trump u Las Vegasu.
Iranski dužnosnici nisu potvrdili navode američkog predsjednika.
Air Canada privremeno obustavlja letove iz Toronta i Montreala za JFK od 1. lipnja do 25. listopada. Razlog je udvostručenje cijena mlaznog goriva uzrokovano ratom u Iranu.
>> Opširnije
Libanonski premijer Nawaf Salam najavio je da će njegova vlada preuzeti potpunu kontrolu nad pokrajinom Bejrut, koja obuhvaća i glavni grad, te da će oružje biti ograničeno isključivo na državne snage. U objavi na platformi X, Salam je dodao da je cilj tog poteza "zaštita sigurnosti i imovine građana". Poručio je da je odluka "neopoziva i strogo će se provoditi".
Kritičari, međutim, ističu da Libanonske oružane snage već nadziru sva područja Bejruta te da Hezbolah nema vidljivu vojnu prisutnost u glavnom gradu.
Neki Salamovi protivnici tvrde da bi vladina najava o razoružavanju Hezbolaha u prijestolnici mogla poslužiti kao izlika za smrtonosne izraelske napade na Bejrut.
Premda je Iran objavio da je Hormuški tjesnac od danas potpuno ponovno otvoren, brodarske kompanije i dalje su oprezne s plovidbom. Posljedice iranskog rata osjećaju se diljem svijeta jer tim ključnim plovnim putem prolaze nafta i brojni drugi važni proizvodi, a ti se učinci neće smanjiti sve dok se brodari ponovno ne budu osjećali sigurnima za prolazak.
Knut Arild Hareide, glavni izvršni direktor Norveške udruge brodovlasnika, izjavio je: "Ako je ovo korak prema ponovnom otvaranju, pozdravljamo takav razvoj događaja. Ipak, situacija je i dalje neizvjesna i ostaje niz neriješenih pitanja, uključujući prisutnost morskih mina, uvjete koje će Iran nametnuti i kako će se sve provoditi u praksi. Svi ti aspekti moraju se razjasniti prije nego što se uopće može razmatrati bilo kakav tranzit."
Iz brodarske tvrtke Hapag-Lloyd poručili su: "Počinjemo s procjenom novonastale situacije i povezanih rizika. Zbog toga se za sada i dalje suzdržavamo od prolaska kroz tjesnac."
Njihov glasnogovornik kasnije je dodao: "Analiziramo situaciju, naš krizni stožer upravo zasjeda. Vjerojatno ćemo uskoro nastaviti s tranzitom, ali još je prerano to potvrditi."
Glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije Arsenio Dominguez rekao je da se objava provjerava.
"Trenutačno provjeravamo nedavnu objavu o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca kako bismo utvrdili je li u skladu s načelima slobodne plovidbe za sve trgovačke brodove i osigurava li siguran prolaz", kazao je Dominguez.
Cijena Bitcoina porasla je prema 80.000$ nakon što je Iran otvorio Hormuški tjesnac. To je smanjilo napetosti i cijene nafte, potaknuvši rast rizične imovine i velike likvidacije na burzama.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će SAD surađivati s Iranom na prikupljanju obogaćenog uranija, ostataka nakon bombardiranja iranskih nuklearnih postrojenja prošle godine.
>> Opširnije
Europski čelnici ubrzavaju planove za obrambenu misiju za osiguranje plovidbe u Hormuškom tjesnacu, neovisno o SAD-u. Cilj je jamčiti slobodu prometa unatoč privremenom otvaranju od strane Irana.
>> Opširnije
Nakon tvrdnje Donalda Trumpa da je Iran pristao da više nikada ne zatvori Hormuški tjesnac, direktor projekta za Iran pri Međunarodnoj kriznoj skupini izrazio je oprez.
"Tek trebamo vidjeti hoće li se ono što je Trump rekao doista i provesti u praksi", rekao je Ali Vaez za Sky News.
"Ovo bi mogao biti dobar znak da se strane približavaju nekom okvirnom dogovoru", dodao je Vaez, istaknuvši kako tržišta pokazuju pozitivnu reakciju na razvoj događaja.
Iranski izvor poručio je za agenciju Fars da će se američka blokada Hormuškog tjesnaca, ako se nastavi, "smatrati kršenjem primirja".
>> Opširnije
Netanyahu poručuje da Izrael nije dovršio posao s Hezbolahom te da je za raspuštanje pokreta potrebna strpljivost, usprkos primirju i zabrani SAD-a.
>> Opširnije
Izrael je ukinuo ograničenja uvedena diljem zemlje, i to nakon što je stupilo na snagu primirje s Libanonom.
"Cijela zemlja vraća se u potpunosti normalnim aktivnostima", priopćilo je izraelsko Zapovjedništvo domovinske fronte. Jedina iznimka su područja na sjeveru Izraela, takozvane "zone prve crte", gdje su okupljanja ograničena na 1000 ljudi, no i to će se ograničenje ukinuti u subotu navečer.
Od početka rata s Iranom, Zapovjedništvo domovinske fronte uvelo je stroga ograničenja na kretanje građana, održavanje nastave u školama i rad s dolaskom na radno mjesto. Mjere su bile na snazi zbog prijetnje od iranskih balističkih projektila te raketa i dronova koje Hezbollah ispaljuje iz Libanona.
Iako su ograničenja tijekom rata postupno ublažavana u pojedinim dijelovima zemlje, ovo je njihovo prvo potpuno ukidanje od izbijanja sukoba krajem veljače.
Trump je NATO nazvao "beskorisnim tigrom od papira" te objavio navodni dogovor s Iranom o Hormuškom tjesnacu.
>> Opširnije
Trump je objavio da su SAD ponovno "najbolja" zemlja i da se nitko više ne smije Americi, za razliku od Bidenovog razdoblja.
>> Opširnije
Trump potvrđuje otvorenost Hormuza, ali naglašava da američka blokada Irana ostaje do potpune finalizacije pregovora.
>> Opširnije
Cijene nafte oštro su pale, a terminski ugovori na burzama porasli nakon što je Iran objavio da Hormuški tjesnac ostaje otvoren za promet tijekom primirja.
>> Opširnije
Izraelski ministar obrane poručio je da vojna operacija protiv Hezbollaha nije gotova unatoč primirju. Upozorio je civile koji se vraćaju na jug da bi se mogli morati ponovno evakuirati.
>> Opširnije
Iranski ministar vanjskih poslova objavio je da je Hormuški tjesnac otvoren za sav komercijalni promet u skladu s primirjem između Izraela i Libanona, do njegova isteka.
>> Opširnije
Unatoč upozorenjima IEA-e i avio sektora o nestašici, EU Komisija umanjuje rizik od goriva, no priznaje napetost i priprema mjere.
>> Opširnije
Iranski predsjednik Masoud Pezeškian u televizijskom je obraćanju izjavio kako je Izrael bio prisiljen proglasiti prekid vatre u Libanonu kao rezultat snažne diplomacije. Ustvrdio je i da Izrael nema pravo napadati Hezbolah i druge fronte u Libanonu.
Pritom je zahvalio Pakistanu na, kako je rekao, predanim naporima u diplomatskim pregovorima, kojima su očuvani dostojanstvo i ponos Irana. Pezeškian je također naglasio da Iran nikada nije težio nuklearnom oružju te da ne traži poticanje nemira ili terorizma u regiji.
Prema njegovim riječima, Teheran teži miru, ali će istodobno braniti svoj teritorijalni integritet s dostojanstvom i unutar zakonskih okvira. Poručio je da će Iran ostati čvrst u svojim načelima i stavovima te da to mora razumjeti i druga strana.
Optužbe protiv SAD-a i Izraela
Pezeškian je na kraju optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael da atentatima na vojne zapovjednike, političare, znanstvenike i studente guraju Iran i širu regiju u kaos i rat.
Izrael je upozorio da bi se tisuće raseljenih libanonskih civila koji se vraćaju kući mogle ponovno suočiti s evakuacijom s juga Libanona u slučaju nastavka borbi. Ministar obrane Israel Katz izjavio je da su napadi u Libanonu postigli značajne uspjehe, ali da kampanja protiv Hezbolaha još nije dovršena, pišu AFP i Reuters.
"Ako se borbe nastave, stanovnike koji se vrate u sigurnosnu zonu morat ćemo ponovno evakuirati kako bi se misija mogla dovršiti", rekao je Katz. Poručio je i da će izraelska vojska nastaviti držati sve položaje koje je očistila i zauzela.
Hezbolah postavio uvjete
Hezbollah je pak, reagirajući na vijesti o primirju, poručio da ono mora biti sveobuhvatno. "Svaki prekid vatre mora vrijediti za cijeli libanonski teritorij i ne smije dopustiti izraelskom neprijatelju nikakvu slobodu kretanja", priopćili su.
Pakistansko zrakoplovstvo osiguralo je zračnu pratnju iranskom pregovaračkom timu na povratku s neuspjelih mirovnih pregovora sa SAD-om, zbog straha Iranaca od mogućeg izraelskog napada.
>> Opširnije
Poljska tvrdi da ima sigurne zalihe mlaznog goriva unatoč krizi u Europi uzrokovanoj ratom u Iranu. Europi prijeti nestašica unutar šest tjedana, što bi moglo dovesti do otkazivanja letova.
>> Opširnije
Visoki dužnosnik Hezbollaha, Wafiq Safa, izjavio je za BBC da se skupina nikada neće razoružati, što je ključni izraelski uvjet za mir. Naglasio je duboku vezu s Iranom i postavio niz preduvjeta.
>> Opširnije
Svjetski čelnici danas se okupljaju u Parizu na razgovorima o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, i to bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država.
Hormuški tjesnac trenutačno je praktično zatvoren. Iran blokira većinu tankera koji pokušavaju proći, dok su Sjedinjene Američke Države ovog tjedna najavile vlastitu blokadu iranskih tankera koji pokušavaju napustiti područje.
Iako je određeni promet kroz pomorski koridor i dalje moguć, Iran povremeno naplaćuje prolazak. Unatoč tome, razina prometa daleko je ispod pretkriznog prosjeka od više od 100 brodova dnevno.
Poremećaj u prometu kroz ovaj ključni pomorski pravac snažno je pogodio svjetsko gospodarstvo. Cijene energije naglo su porasle, a raste i rizik od ubrzavanja inflacije na globalnoj razini.
Američki predsjednik Donald Trump ponovno otvaranje tjesnaca postavio je kao jedan od prioriteta, pritom kritizirajući saveznike zbog toga što nisu poslali vojne brodove kako bi pomogli u obnovi sigurnog pomorskog prometa.
Analitičari upozoravaju da su iranski napadi na Hormuški tjesnac, kao odgovor na napade Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, bili očekivani.
Kontrola nad tjesnacem daje Iranu značajnu polugu utjecaja na globalno gospodarstvo, osobito kroz utjecaj na cijene energenata.
Upravo zbog toga, svako moguće rješenjem uključujući i vojno, nosi velik rizik dodatne eskalacije, dok diplomacija, unatoč sporosti, zasad ostaje ključni alat za stabilizaciju situacije.
Članovi iranske židovske zajednice javno su se usprotivili američko-izraelskom ratu protiv Irana, javlja Reuters.
>> Opširnije
Britanski premijer Keir Starmer stigao je u Pariz na razgovore o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Starmer je viđen kako se sastaje s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, a dvojica čelnika pozirala su fotografima prije privatnog sastanka.
Ujedinjena Kraljevina preuzela je vodeću ulogu u okupljanju koalicije država koje nisu izravno uključene u rat s Iranom, s ciljem rada na ponovnom uspostavljanju sigurnog prometa kroz ključni pomorski prolaz.
Starmer i Macron danas će predsjedati virtualnim summitom na kojem će sudjelovati oko četrdeset država, ali ne i Sjedinjene Američke Države ni Izrael.
Lina Khatib, suradnica think tanka Chatham House s fokusom na Bliski istok, smatra da postoji "velika vjerojatnost" da bi desetodnevno primirje moglo prerasti u nešto konkretnije i dugoročnije.
"To je zato što je u interesu svih uključenih strana da pokažu uspjeh", izjavila je Khatib za BBC Radio 4 u emisiji Today.
"Naravno, za Sjedinjene Američke Države predsjednik Donald Trump već si je pripisao zasluge za primirje. Želi pokazati da završava ratove."
"Za Izrael, premijer Benjamin Netanyahu rekao je da primirje ne znači povlačenje iz Libanona, ali i on mora pokazati rezultate."
"Isto vrijedi i za Iran i Hezbolah. Iran je već preuzeo zasluge za primirje tvrdeći da je ono rezultat njegovih pregovora sa SAD-om u Pakistanu."
"Budući da svi žele pokazati uspjeh, postoji veća mogućnost da se primirje održi", zaključila je.
Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Saeed Khatibzadeh izjavio je da Teheran odbacuje svako privremeno primirje i traži sveobuhvatni kraj rata u cijeloj regiji.
>> Opširnije
Hezbolah je poručio da "drži prst na okidaču" u slučaju bilo kakve "izdaje ili prijevare" od strane Izraela tijekom važećeg primirja u Libanonu.
U priopćenju objavljenom na Telegramu, skupina koju podupire Iran osvrnula se na svoje dosadašnje djelovanje u sukobu, navodeći da je između 2. ožujka i 16. travnja provela ukupno 2.184 operacije protiv Izraela.
Hezbolah, koji je u nizu zemalja, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu i Sjedinjene Američke Države, proglašen terorističkom organizacijom, nije sudjelovao u pregovorima o primirju. Umjesto toga, Izrael je pregovarao s libanonskom vladom.
Reagirajući na vijest o primirju u četvrtak, Hezbolah je poručio kako "svako primirje mora biti sveobuhvatno na cijelom teritoriju Libanona te ne smije dopustiti izraelskom neprijatelju nikakvu slobodu kretanja".
Izrael je pristao na privremeno primirje u trajanju od deset dana, no premijer Benjamin Netanyahu istaknuo je kako će izraelske snage ostati u "sigurnosnoj zoni" na libanonskom teritoriju tijekom trajanja primirja.
Diplomatski napori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogli bi uskoro rezultirati dogovorom o završetku rata, javlja Reuters pozivajući se na pakistanski izvor uključen u posredovanje.
>> Opširnije
Mnogi stanovnici sjevernog Izraela osudili su desetodnevno primirje koje bi trebalo zaustaviti sukobe s Hezbollahom u Libanonu i prekinuti prekogranične napade.
Lokalni dužnosnici tvrde da ih je odluka zatekla nespremne.
"Stanovnici sjevera osjećaju da su ponovno izdani", izjavio je David Azulay, predsjednik lokalnog vijeća Metule, a prenosi list Yedioth Ahronoth.
Prema istom izvoru, čelnik regionalnog vijeća Mateh Asher, Moshe Davidovich, upozorio je da će se "cijena platiti krvlju, uništenim domovima i razorenim zajednicama".
Izraelski mediji ističu kako je primirje službeno objavio američki predsjednik Donald Trump, dok izraelski premijer još nije završio obavještavanje sigurnosnog kabineta.
U videoobraćanju u četvrtak navečer, Benjamin Netanyahu pokušao je odgovoriti na kritike poručivši građanima: "Ostajemo u južnom Libanonu unutar ojačane sigurnosne zone."
Naglasio je kako Izrael ima dva ključna cilja u pregovorima s Libanonom: razoružanje Hezbollaha i postizanje održivog mirovnog sporazuma.
Predsjednik Trump želi pregovorima okončati rat s Iranom, suočen s rastućim troškovima i padom popularnosti. Unatoč javnoj retorici, tajni pregovori su u tijeku, ali ključne točke spora ostaju.
>> Opširnije
Iran je pozdravio primirje u Libanonu, ocijenivši ga istodobno diplomatskim uspjehom i rezultatom "otpora" Hezbollaha.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmail Baqaei izjavio je da Teheran primirje vidi kao dio šireg razumijevanja sa Sjedinjenim Američkim Državama, postignutog kroz pregovore uz posredovanje Pakistana. Naglasio je kako je Iran dosljedno zagovarao šire regionalno primirje.
Visoki dužnosnici također su istaknuli ulogu Hezbollaha. Predsjednik parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf poručio je u objavi na arapskom jeziku na društvenoj mreži X da je sporazum "ništa drugo nego rezultat postojanosti Hezbollaha i jedinstva Osovine otpora" – pojma kojim Teheran označava mrežu svojih regionalnih saveznika.
Esmail Qaani, zapovjednik elitnih postrojbi Quds unutar Iranske revolucionarne garde, nazvao je Hezbollah "pobjednikom", tvrdeći da je dogovor rezultat ustrajnog otpora u Libanonu i potpore Islamske Republike Iran.
Iranski državni mediji u velikoj su mjeri prenijeli stavove visokih dužnosnika, prikazujući primirje u Libanonu kao posljedicu "otpora" Hezbollaha i diplomatskog pritiska Teherana.
Državni informativni kanal IRINN jutros je objavio da su "otpor" Irana i Hezbollaha "prisilili" Sjedinjene Američke Države i Izrael na prihvaćanje desetodnevnog primirja u Libanonu.
Pakistanski premijer Shehbaz Sharif pozdravio je vijest o desetodnevnom primirju između Izraela i Libanona, pritom pohvalivši američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog "hrabrih i mudrih diplomatskih napora".
Sharif je istaknuo i "nepokolebljivu potporu Pakistana suverenitetu i teritorijalnom integritetu Libanona".
Pregovori između Izraela i Libanona održani su ovoga tjedna u Washingtonu uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, što predstavlja povijesni korak prema uspostavi diplomatskih odnosa između dviju susjednih zemalja.
Ovaj razvoj događaja dolazi nakon neuspjeha pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, koji su prošlog vikenda održani uz posredovanje Pakistana. Islamabad je pomogao u postizanju dvotjednog primirja koje je trenutno na snazi između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron dao je "punu podršku" desetodnevnom primirju između Izraela i Hezbollaha u Libanonu, no istodobno je upozorio na potrebu opreza.
"Izražavam i zabrinutost da bi primirje već moglo biti narušeno nastavkom vojnih operacija", poručio je Macron u objavi na društvenim mrežama.
Pozvao je na zaštitu civilnog stanovništva s obje strane granice između Libanona i Izraela.
"Hezbollah mora odustati od oružja. Izrael mora poštovati suverenitet Libanona i zaustaviti rat", naglasio je.
Podsjetimo, kasnije danas u Parizu će britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron predsjedati virtualnim sastankom četrdesetak država, s ciljem uspostave multilateralne misije za obnovu sigurnog prolaza brodova kroz Hormuški tjesnac.
Svijet se mora pripremiti na "znatno više" cijene energije ako se Hormuški tjesnac ne otvori, upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), Fatih Birol.
>> Opširnije
Krhko primirje Izraela i Libanona, započeto kršenjem, opterećeno je izraelskim odbijanjem povlačenja iz južnog Libanona i Hezbolahovim otporom.
>> Opširnije
Zbog rata u Iranu, američka pošta obustavila je dostavu paketa vojnicima na Bliskom istoku. Tisuće paketa su zapele, a obitelji su zabrinute zbog nestašice hrane i niskog morala vojnika.
>> Opširnije
Europski desničarski populisti, poput Le Pen i AfD-a, distanciraju se od Trumpa. Smatraju ga političkim teretom, osobito nakon Orbánovog poraza u Mađarskoj, rata u Iranu i svađe s papom.
>> Opširnije
Svjetski čelnici pozdravili su prekid vatre između Izraela i Libanona, koji je stupio na snagu, ističući nadu da će otvoriti put trajnom miru u regiji.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da je primirje "olakšanje", dodavši da je sukob već odnio previše života te pozvala na "put prema trajnom miru" uz puno poštivanje suvereniteta Libanona. Naglasila je i da će EU nastaviti pružati humanitarnu pomoć libanonskom stanovništvu, dok je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa poručio da će Unija nastaviti podupirati Libanon.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani ocijenio je primirje "ključnim korakom" za stabilnost Bliskog istoka i izrazio nadu da će brzo dovesti do mira. Sličnu poruku poslala je i diplomacija Ujedinjenih Arapskih Emirata, istaknuvši da je važno spriječiti daljnju eskalaciju i stvoriti uvjete za stabilnost u regiji.
Glavni tajnik UN-a António Guterres pozdravio je prekid vatre između Izraela i Libanona te zahvalio SAD-u na posredovanju u postizanju dogovora.
"Nadam se da će ovo otvoriti put pregovorima o dugoročnom rješenju sukoba i pridonijeti naporima za trajni i sveobuhvatni mir u regiji", poručio je.
Pozvao je sve strane da poštuju primirje i da se "u svakom trenutku pridržavaju međunarodnog prava".
Američka vojska objavila je nove fotografije nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln koji sudjeluje u provedbi pomorske blokade u Arapskom moru.
Na brodu se nalazi zrakoplovno krilo koje uključuje osam stealth lovaca F-35C, borbene avione F/A-18, zrakoplove za elektroničko ratovanje EA-18G, zapovjedno-nadzorne avione E-2D te helikoptere MH-60 i logističke letjelice CMV-22B Osprey.
Američko vojno zapovjedništvo CENTCOM objavilo je snimku iz Omanskog zaljeva na kojoj se vidi vojni helikopter kako prati trgovački brod tijekom provedbe pomorske blokade.
>> Opširnije
Velika Britanija i Francuska danas će predsjedati sastankom saveznika o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Kako je priopćio ured britanskog premijera, na sastanku se očekuje sudjelovanje oko 40 zemalja, a fokus će biti na očuvanju krhkog primirja u regiji i osiguravanju slobode plovidbe kroz tjesnac.
Iran je praktički zatvorio taj ključni pomorski pravac nakon američko-izraelskih napada, dok su SAD pokrenule blokadu iranskih luka, što je dovelo do rasta cijena energije na globalnim tržištima.
Britanski premijer Keir Starmer trebao bi poručiti da je "bezuvjetno i hitno" ponovno otvaranje tjesnaca "globalna odgovornost", a prema pozivu iz Elizejske palače, razgovarat će se i o mogućem raspoređivanju obrambene međunarodne vojne misije za zaštitu plovidbe.
Američki predsjednik izjavio je da je Teheran pristao predati obogaćeni uranij, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda.
Govoreći na događaju u Las Vegasu, Trump je ocijenio da rat ide "izvrsno" i da bi uskoro mogao završiti. Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao ne razvijati nuklearno oružje i predati ono što je nazvao "nuklearnom prašinom", odnosno obogaćeni uranij za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.
Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Trump je dodao i da nije siguran da će biti potrebno produžiti primirje, koje istječe za pet dana.
Američki predsjednik Donald Trump tijekom razgovora s novinarima izjavio je da papa Lav XIV. podržava ideju da Iran ima nuklearno oružje, na što je novinarka rekla da to papa nikad nije rekao.
>> Opširnije
Cijene nafte blago su pale nakon što je stupio na snagu prekid vatre između Izraela i Libanona. Globalna referentna cijena Brent pala je za gotovo jedan posto, na oko 98,5 dolara po barelu, dok je američka nafta pala za 1,2 posto, na približno 93,6 dolara (oko 86 eura).
Na azijskim tržištima dionica zabilježen je blagi pad nakon rasta tijekom tjedna. Japanski indeks Nikkei 225 pao je za 0,8 posto, dok je južnokorejski Kospi oslabio za 0,3 posto.
Trump je prekid vatre između Izraela i Libanona nazvao "povijesnim" danom za Libanon.
"Događaju se dobre stvari!!!", napisao je na Truth Socialu. U ranijoj objavi poručio je i da se nada kako će se Hezbolah tijekom ovog važnog razdoblja "ponašati lijepo i kako treba".
U Libanonu su zabilježene scene slavlja i olakšanja nakon stupanja primirja, a raseljeni stanovnici počeli su se vraćati svojim domovima. U pojedinim dijelovima čula se i slavljenička pucnjava.
Na snagu je stupio prekid vatre između Izraela i Libanona, koji je počeo u ponoć po hrvatskom vremenu. Donosimo ključne informacije:
- Prekid vatre predviđen je za početno razdoblje od deset dana, uz mogućnost produljenja, poručili su iz SAD-a.
- Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da bi to moglo otvoriti prostor za "povijesni mirovni sporazum" s Libanonom.
- Hezbolah, koji ima potporu Irana, pristao je poštovati primirje, ali uz uvjet da ono uključuje "potpuni prekid napada na cijelom teritoriju Libanona" i zabranu kretanja izraelskih snaga.
- Netanyahu je istodobno rekao da će izraelske snage ostati u sigurnosnoj zoni dubokoj 10 kilometara na jugu Libanona, što je u suprotnosti sa zahtjevom Hezbollaha za potpunim povlačenjem.
- Američki State Department poručio je da libanonska vlada mora poduzeti "konkretne korake" kako bi spriječila Hezbollah u napadima na Izrael te da su libanonske sigurnosne snage jedine odgovorne za suverenitet i obranu zemlje.
- Izraelska vojska objavila je da je u 24 sata prije stupanja primirja na snagu pogodila više od 380 ciljeva Hezbollaha na jugu Libanona, uključujući lansere raketa, zapovjedna mjesta i pripadnike te skupine.
Nije jasno koji će biti sljedeći koraci. Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je pozvao čelnike Izraela i Libanona u Bijelu kuću, no zasad nema potvrde o tom sastanku.
Facebook
Google
