NOVA studija razotkriva ozbiljnu energetsku krizu koja prijeti europskim ambicijama u razvoju umjetne inteligencije, upozoravajući na desetljetne liste čekanja za priključak na mrežu i postrojenja koja bi mogla raditi sa samo pola kapaciteta. Svaki put kad postavite pitanje AI chatbotu, negdje u svijetu podatkovni centar pun računala troši ogromnu količinu energije kako bi vam pružio odgovor.

Upravo su ti podatkovni centri, koji omogućuju strelovit uspon umjetne inteligencije, postali problem za sebe zbog svoje sve veće potrošnje, a Europa, koja želi smanjiti zaostatak za SAD-om, suočava se s činjenicom da njezina električna mreža jedva podnosi i postojeću potražnju, piše Euronews.

Mega-potrošači struje

Velika studija europskog think tanka za energetsku i digitalnu politiku Interface naglašava ozbiljnost situacije. Upozoravaju da bi bez hitne reforme europske ambicije u području umjetne inteligencije mogle rezultirati skupom i neiskorištenom imovinom koja guta energiju i javni novac.

"Graditi postrojenja od više stotina megavata koja ne mogu učinkovito iskoristiti zakupljeni kapacitet bilo bi neodrživo, ne samo gospodarski, nego i s gledišta energetskog sustava i klime", navodi se u izvješću.

Dok prosječno europsko kućanstvo godišnje potroši oko 3600 kilovatsati električne energije, podatkovni centar za AI može potrošiti dnevni ekvivalent energije desetaka tisuća domova. "Snaga najnaprednijih AI sustava raste s otprilike 13 MW u 2019. na procijenjenih 280–300 MW u 2025. godini, što je usporedivo s potražnjom oko 250.000 europskih kućanstava", objašnjava se u izvješću.

Sva ta energija mora proći kroz europsku električnu mrežu, koja nije projektirana za takva opterećenja. Priključivanje samo jednog postrojenja koje odjednom zahtijeva stotine megavata opterećuje cijeli sustav, potencijalno uzrokujući skupe nadogradnje i istiskujući druge korisnike.

Specijalizirani čipovi

"Procjenjuje se da je samo za obuku modela ChatGPT-4 potrošeno oko 46 GWh energije - dovoljno da cijelo područje Bruxellesa ima struju više od četiri dana", stoji u izvješću. Međunarodna agencija za energiju predviđa da će se globalna potrošnja podatkovnih centara više nego udvostručiti do 2030. godine, uglavnom zbog umjetne inteligencije.

Za razliku od tradicionalnih poslužiteljskih centara, AI sustavi koriste specijalizirane čipove koji rade gotovo maksimalnim intenzitetom danima ili tjednima bez prestanka, ponašajući se, kako navodi izvješće, kao "elektrointenzivna industrijska postrojenja priključena na ograničene mreže".

"Kapacitet priključka, rokovi za spajanje na mrežu, lokalna zagušenja i u novije vrijeme cijene energije već su postali ključna ograničenja koja odgađaju ili preusmjeravaju velike projekte unatoč početnom interesu za ulaganja", navodi Interface.

Zabrana priključaka

Problem je najočitiji na najtraženijim europskim tržištima podatkovnih centara, poznatima kao gradovi FLAP-D: Frankfurt, London, Amsterdam, Pariz i Dublin. Liste čekanja za priključak na mrežu postale su toliko duge da praktički onemogućuju daljnji razvoj.

"Na tržištima FLAP-D, nova postrojenja na priključak čekaju u prosjeku 7 do 10 godina, a na najzagušenijim lokacijama taj se rok penje i na 13 godina", objašnjeno je u izvješću. Irska je uvela de facto moratorij na nove podatkovne centre u Dublinu do 2028., dok su Nizozemska i Frankfurt praktički zabranili nove priključke najmanje do 2030. godine.

U izvješću se također navodi da je OpenAI "stavio na čekanje svoja ulaganja u Ujedinjenom Kraljevstvu i Norveškoj zbog visokih cijena električne energije", što je znak da čak i najveće AI tvrtke nailaze na prepreke zbog europskih energetskih ograničenja.

Što se mora promijeniti?

Europska električna mreža već je opterećena elektrifikacijom prometa i grijanja, neujednačenim uvođenjem obnovljivih izvora energije te, kako navodi izvješće, rizicima "nestabilnih tržišta plina i struje", dodatno pogoršanih ruskom invazijom na Ukrajinu i sukobom na Bliskom istoku.

Gomilanje stotina megavata AI infrastrukture prijeti da sve učini težim i skupljim. Izvješće preporučuje da se europska postrojenja od samog početka integriraju u nacionalno i EU planiranje mreže, pri čemu bi odluke o lokaciji bile vezane uz dostupnost obnovljive energije.

"Dugoročna vrijednost i prihvatljivost velikih AI računalnih sustava ovisit će o tome hoće li ih se od početka osmišljavati, regulirati i voditi kao ključnu energetsku infrastrukturu, bitno različitu od tradicionalnih podatkovnih centara", zaključuje se u izvješću.