AMERIČKI predsjednik Donald Trump trebao bi se idući tjedan u Pekingu sastati s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, u trenutku kada dvije zemlje nastoje stabilizirati odnose narušene napetostima oko trgovine, Tajvana i rata u Iranu.

Direktori tvrtki i analitičari ne očekuju značajnije pomake na sastanku na vrhu, iako su mogući manji uspjesi, poput produljenja trgovinskog primirja dogovorenog u listopadu prošle godine. Posjet, koji će se održati 14. i 15. svibnja, prvi je posjet jednog američkog čelnika Kini u gotovo deset godina, piše Reuters.

Soja, govedina i Boeing

Trump će uoči izbora za Kongres u studenom zasigurno tražiti trgovinske ustupke od Pekinga. Obje zemlje rade na mehanizmu Trgovinskog odbora s ciljem pronalaženja proizvoda koji bi potaknuli trgovinu bez ugrožavanja nacionalne sigurnosti ili ključnih opskrbnih lanaca.

Prijedlozi uključuju moguće kineske kupnje američke peradi, govedine i poljoprivrednih kultura osim soje, kao i obvezu kupnje 25 milijuna tona soje godišnje tijekom sljedeće tri godine. SAD također želi da Kina kupuje zrakoplove Boeing te američki ugljen, naftu i prirodni plin.

Kina već dugo pregovara s Boeingom o sporazumu koji bi, prema izvorima iz industrije, mogao obuhvatiti 500 zrakoplova 737 MAX i desetke širokotrupnih zrakoplova.

Sporazum, koji je godinama bio u zastoju jer je Trump prijetio Kini prekidom pristupa ključnim rezervnim dijelovima za motore, sada čeka na potpisivanje, rekao je Dennis Wilder, bivši analitičar CIA-e za Kinu i viši suradnik na Sveučilištu Georgetown.

Tehnologija protiv zemalja

Peking želi da SAD ublaži ograničenja na izvoz naprednih poluvodiča te je izrazio zabrinutost zbog zakona koji sprječava izvoz ključne opreme za proizvodnju čipova iz Kine. S druge strane, SAD želi da Peking dopusti isporuke rijetkih zemalja i ključnih minerala američkim tvrtkama.

Kineska kontrola izvoza rijetkih zemalja uzrokovala je velike poremećaje u američkoj automobilskoj i zrakoplovnoj industriji. Obje zemlje jačaju alate za ekonomski pritisak koji se mogu koristiti kao poluga u pregovorima.

Washington je u ožujku pokrenuo istrage o navodnom višku industrijskih kapaciteta i korištenju prisilnog rada u Kini. U travnju je američko Ministarstvo financija uvelo sankcije jednoj kineskoj rafineriji zbog kupnje iranske nafte i zaprijetilo uvođenjem sekundarnih sankcija kineskim bankama koje omogućuju takve transakcije. Peking je uzvratio pravnim protumjerama.

U travnju je premijer Li Qiang potpisao dva nova propisa koji vlastima daju široke ovlasti za istragu stranih tvrtki, vlada i pojedinaca koji nastoje premjestiti svoje opskrbne lance izvan Kine. Novi propisi mogli bi se koristiti i za odmazdu protiv zapadnih sankcija kineskim tvrtkama u inozemstvu.

Rat u Iranu

Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da će dvojica predsjednika razgovarati o ratu u Iranu te je pozvao Kinu da se "pridruži ovoj međunarodnoj operaciji" kako bi Hormuški tjesnac ostao otvoren za međunarodni pomorski promet.

Rat, koji Peking smatra odgovornošću Washingtona, ugrozio je kineske zalihe energenata i prijeti narušavanjem odnosa sa zaljevskim zemljama.

Iako je Peking prošlog mjeseca iza kulisa radio na tome da uvjeri Iran da održi mirovne pregovore sa SAD-om u Pakistanu, analitičari kažu da Kina ne bi željela da se na nju gleda kao na nekoga tko "radi po Trumpovom nalogu". Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi boravio je ovog tjedna u Pekingu i izvijestio svog kineskog kolegu Wang Yija o razgovorima sa SAD-om.

Pitanje Tajvana

Wang je, u međuvremenu, u razgovoru s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom naglasio važnost pitanja Tajvana za Kinu, opisavši demokratski otok kao "najveću rizičnu točku" u odnosima. "SAD bi trebao održati svoja obećanja i donijeti ispravne odluke kako bi se otvorio novi prostor za kinesko-američku suradnju", rekao je Wang.

Kina smatra Tajvan svojim teritorijem i nikada se nije odrekla upotrebe sile kako bi ga stavila pod svoju kontrolu. Taipei odlučno odbacuje kineske zahtjeve i poručuje da samo narod Tajvana može odlučivati o svojoj budućnosti. Izvori uključeni u pripreme za Trumpov posjet navode da Peking privatno signalizira Trumpovoj administraciji da promijeni američku retoriku o neovisnosti Tajvana.

Odbili su otkriti detalje, ali su rekli da je riječ o zahtjevu sličnom onome koji je Xi uputio bivšem američkom predsjedniku Joeu Bidenu na njihovu sastanku 2024. godine. Xi je tada zatražio od Bidena da promijeni američki stav s formulacije da Washington "ne podržava" neovisnost Tajvana na onu da joj se "protivi".

Bilo kakva promjena u američkoj formulaciji, ma koliko suptilna bila, mogla bi utjecati na procjenu Pekinga o američkoj odlučnosti da podrži otok i otvoriti nova pitanja o sigurnosnim obvezama Washingtona u Aziji.