Teheran: Rat protiv Irana je borba za budućnost čovječanstva
GLASNOGOVORNIK iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei ocijenio je u objavi na društvenoj mreži X da je američko-izraelski rat protiv Irana "rat koji će odrediti samo značenje 'dobra' i 'zla' u naše vrijeme i za budućnost".
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
"Ovo je rat između profesionalnih lažljivaca koji izmišljaju opravdanja za zvjerstva i ponosnog naroda koji brani svoju domovinu i ljudsko dostojanstvo oslanjajući se isključivo na vlastitu snagu i odlučnost", napisao je glasnogovornik.
"To je rat između onih čije su odluke zasjenjene moralnim kompromisom i onih koji djeluju čiste savjesti. Ovo je odlučujuća borba za budućnost čovječanstva. Odlučit će hoće li teško stečena postignuća civilizacije - ljudska prava, vladavina prava i temeljni moral - opstati ili biti izbrisana", zaključio je Baqaei.
Podsjetimo, iranska novinska agencija Fars objavila je, pozivajući se na dobro upućen izvor, da Teheran neće ući u drugi krug pregovora sa Sjedinjenim Državama dok se ne ispuni pet uvjeta za izgradnju povjerenja. Izvor tvrdi da Iran te zahtjeve smatra "minimalnim jamstvima" potrebnima za nastavak bilo kakvih razgovora s Washingtonom, prenosi Anadolu.
Pet iranskih uvjeta
Prema navodima Farsa, Iran traži prekid rata na svim frontovima, posebno u Libanonu, ukidanje sankcija, oslobađanje zamrznute iranske imovine, isplatu odštete za ratnu štetu te priznavanje iranskih suverenih prava nad Hormuškim tjesnacem.
Teheran je, navodno preko pakistanskih posrednika, poručio da je nastavak američke pomorske blokade u Arapskom moru i Omanskom zaljevu nakon prekida vatre dodatno produbio nepovjerenje prema SAD-u.
"Novi pregovori ne mogu početi"
Izvor navodi da su uvjeti definirani isključivo kao okvir za stvaranje minimalnog povjerenja potrebnog za povratak pregovorima te da Teheran smatra kako novi pregovori ne mogu započeti bez njihove praktične provedbe.
Fars tvrdi i da je Iran ovih pet zahtjeva iznio kao odgovor na američki prijedlog od 14 točaka, koji je, prema iranskom tumačenju, bio "potpuno jednostran" i usmjeren na ostvarivanje ciljeva koje Washington nije uspio postići tijekom rata.
SAD i Izrael pokrenuli su 28. veljače napade na Iran, nakon čega je Teheran uzvratio napadima na Izrael i američke saveznike u Zaljevu te zatvorio Hormuški tjesnac. Prekid vatre stupio je na snagu 8. travnja uz posredovanje Pakistana, ali pregovori u Islamabadu zasad nisu doveli do trajnog sporazuma. Primirje je kasnije bez vremenskog ograničenja produljio američki predsjednik Donald Trump.
Iran je u nedjelju Pakistanu poslao odgovor na američki prijedlog za okončanje rata, no Trump ga je odbacio kao "potpuno neprihvatljiv".