SVE JE VIŠE znanstvenih dokaza da kukci mogu osjećati bol, a najnovija studija dodatno potkrepljuje tu tezu. Znanstveni tim sa Sveučilišta u Sydneyu zabilježio je kako se kućni cvrčak, za kojeg se već zna da posjeduje biološke preduvjete za osjet boli, štiti i njeguje svoja ticala nakon što su dodirnuta vrućom sondom, piše ScienceAlert.

Procjena doživljaja boli iznimno je složena. Čak i kod ljudi, bol je toliko subjektivna da je najizravniji način mjerenja zamoliti osobu da je ocijeni, najčešće na ljestvici od 0 do 10. Upravo je subjektivni doživljaj boli ključan element u definiranju životinje kao osjećajnog bića, odnosno bića sposobnog za osjećaje i emocije, a ne samo za fiziološke reakcije.

Budući da cvrčka ne možemo jednostavno upitati boli li ga, znanstvenici moraju pronaći načine za tumačenje njegovih reakcija na potencijalno bolne podražaje.

Kriteriji za utvrđivanje osjećajnosti

Tim stručnjaka za ponašanje i kogniciju životinja je 2022. godine uspostavio osam kriterija za procjenu može li se neka životinja smatrati osjećajnom na temelju subjektivnog doživljaja boli. Iako su kriteriji prvotno primijenjeni na rakove, jastoge i druge deseteronošce, postali su mjerilo koje se može koristiti i za mnoge druge životinje.

Ispunjavanje bilo kojeg od ovih kriterija smatra se pokazateljem da životinja potencijalno doživljava bol, a ne samo refleksnu reakciju, što otvara mogućnost da se smatra osjećajnom. Taj je okvir potaknuo vladu Ujedinjenog Kraljevstva da u Zakon o dobrobiti životinja iz 2022. godine uključi deseteronošce, poput rakova i jastoga, te glavonošce, poput hobotnica i liganja.

Ti kriteriji uključuju: postojanje živčanih receptora za detekciju štetnih podražaja (nocicepcija); sposobnost mozga da objedinjuje informacije iz različitih izvora (senzorna integracija); postojanje živčanih puteva koji povezuju receptore za bol s integrativnim regijama mozga; promjenu reakcije na bolne podražaje pod utjecajem analgetika; pokazivanje znakova vaganja između potencijalne štete i nagrade (motivacijski kompromisi); ponašanja poput njegovanja rane ili čuvanja ozlijeđenog dijela tijela (fleksibilna samozaštita); učenje povezivanja bolnih podražaja s neutralnima ili učenje izbjegavanja boli (asocijativno učenje); te sklonost životinje da sama primjenjuje sredstva za ublažavanje boli, čak i ako to znači zanemarivanje drugih potreba poput hrane.

Drugi kukci već su zadovoljili neke od ovih uvjeta. Primjerice, za muhe i žohare utvrđeno je da ispunjavaju šest kriterija, a za pčele, ose i mrave četiri. Međutim, kukci iz reda ravnokrilaca (Orthoptera), u koji spadaju i cvrčci, do sada nisu bili dovoljno istraženi.

To je posebno značajno s obzirom na to da je kućni cvrčak, Acheta domesticus, jedan od najčešće uzgajanih kukaca na svijetu za prehranu ljudi, kućnih ljubimaca i životinja u istraživanjima.

Eksperiment s ticalima

Tim sa Sveučilišta u Sydneyu proveo je eksperiment kako bi istražio njeguju li kućni cvrčci ozljedu nastalu primjenom topline na njihova ticala.

"Otkrili smo da se cvrčci nisu samo refleksno trznuli i oporavili", objašnjavaju entomolog Thomas White i filozofkinja biologije Kate Lynch. "Njegovali su ozljedu, neprestano se vraćajući kako bi čistili zahvaćeno mjesto, slično kao što mi protrljamo opečenu ruku."

Takvo ponašanje zabilježeno je i kod mužjaka i kod ženki, a vjerojatnost da će ga pokazati bila je dvostruko veća kada je sonda kojom su im dodirivana ticala bila zagrijana na 65 °C, u usporedbi sa situacijama kada sonda nije bila zagrijana ili ih uopće nije dotaknula.

Ta je temperatura dovoljna da aktivira receptore za štetu kod cvrčaka, ali ne i da uzrokuje trajno oštećenje. Nakon svakog dodira, znanstvenici su promatrali cvrčke deset minuta. "Čišćenje je bilo usmjereno isključivo na zagrijanu stranu, a ne ravnomjerno raspoređeno po oba ticala kao što je bio slučaj nakon blagog dodira ili bez kontakta", pojašnjavaju White i Lynch.

"Pritom to ponašanje nije bila kratka, refleksna reakcija. Bilo je pojačano od samog početka i postupno je jenjavalo tijekom nekoliko minuta, nalik trljanju opečene ruke dok osjećaj žarenja polako ne popusti."

Etičke implikacije

Nova studija pokazuje da cvrčci ispunjavaju kriterij fleksibilne samozaštite. To otkriće moglo bi imati etičke implikacije na način na koji se ovi kukci uzgajaju, kako se s njima postupa te kako se koriste u eksperimentima.

"Već je ranije dokazano da cvrčci posjeduju nociceptore, centraliziranu senzornu integraciju, sposobnost učenja iz neugodnih iskustava te da ublažavaju svoje reakcije na štetne podražaje nakon primjene analgetika", navode White, Lynch i njihov tim. Ovim istraživanjem na popis se dodaje i fleksibilna samozaštita, što znači da cvrčci sada ispunjavaju pet od osam kriterija za osjećajnost.

"Sveukupno, ovi dokazi upućuju na to da ravnokrilci pokazuju istu kombinaciju svojstava - nocicepciju, integrativnu obradu, učenje i ciljanu samozaštitu - koja se smatraju temeljem za ozbiljno razmatranje njihove osjećajnosti", zaključuje tim. Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B.