DOK JE ŠETALA s bebom u kolicima oko crkve u Travnom, uz zagrebačku Mamuticu, našu je čitateljicu napala vrana. Kaže nam da se, srećom, uspjela obraniti, no upozorava kako se ondje, u neposrednoj blizini, nalaze čak dva dječja vrtića i osnovna škola.

"Vrana mi se zaletjela u glavu, a potom je krenula napadati kolica. Instinktivno sam spustila zasun kako ne bi dohvatila bebu, a nakon nekoliko minuta uspjela sam dotrčati do ljudi koji su stajali nedaleko i promatrali. Nitko mi nije odmah priskočio u pomoć, ali čovjek do kojeg sam dotrčala otjerao je vranu i otpratio me dio puta do doma", govori nam.

"Nisu baš idealni susjedi"

Dodaje kako se to dogodio na jednoj od najprometnijih pješačkih ruta uz Mamuticu, kojom svakodnevno prolazi tisuće ljudi, među njima i velik broj djece. "Srećom, beba i ja prošle smo bez ozljeda", kaže. Da su parkovi u okolici Mamutice područje na kojem se okuplja velik broj vrana, uvjerili smo se i na terenu, a to potvrđuju i stanovnici te zaposlenici okolnih ustanova.

"Vrana ovdje ima jako puno. Pametne su životinje. Jedna čak dolazi i na moj balkon. Rekla sam suprugu da ju ne dira jer pamte lica pa mogu napasti ljude. Znam i da često 'ostavljaju tragove' po automobilima, ali zasad nisam osobno doživjela napad", rekla nam je jedna prolaznica. Dodaje kako ne zna kako bi reagirala kada bi je vrana doista napala.

"Ovo drvo im je baza, njihova Mamutica. Kod crkve znaju biti agresivne. Vidjela sam majku i dijete kako podižu kišobrane iznad glave, prvo mi nije bilo jasno zašto, a onda sam shvatila da se brane od vrana. Vidjela sam i kako su jednog gospodina kljucnule, pa je komentirao da su se valjda naljutile. Nije baš ugodno, i nama su se znale zalijetati", ispričala je druga stanovnica kvarta.

Građani upozoravaju i na nered koji vrane ostavljaju iza sebe. "Da, imamo problem s vranama. Donesu hranu na automobile pa ondje kljucaju, a iz koševa izvlače smeće. Roditeljima nije svejedno pustiti malu djecu samu u park jer se zna dogoditi da vrane napadaju prolaznike", kaže još jedna Zagrepčanka.

"Nisu baš najugodniji susjedi. Vjerojatno su stalno u potrazi za hranom, a mislim da ih zbunjuje i ulična rasvjeta pa više ne razlikuju dan od noći. Zato su aktivne gotovo stalno, a navečer ih se posebno jako čuje", spominje i druga.

Dumovec dnevno zaprimi desetak poziva zabrinutih građana

Voditelj terenske službe Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu Darko Ozmec kaže nam da posljednjih dana dnevno zaprimaju i po nekoliko desetaka poziva građana koji su povezani s vranama.

Objašnjava kako su poletarci počeli napuštati gnijezda pa ih se sve češće može vidjeti na tlu, kao i da zdrave ptiće ne treba micati jer upravo ondje jačaju letnu muskulaturu, dok ih roditelji hrane i štite sve dok ne nauče letjeti.

"Naša terenska služba preuzima isključivo bolesne i ozlijeđene poletarce. Njih prevozimo na liječenje i oporavak u Oporavilište za divlje životinje zagrebačkog Zoološkog vrta. U nekoliko slučajeva prijavljeno je i da se odrasle vrane, štiteći svoje poletarce, zalijeću u prolaznike", rekao je Ozmec.

Dodaje kako su zbog ponavljanja takvih situacija na lokacijama gdje se to godinama događa postavljene informativne ploče udruge Biom s uputama za građane. "U nekoliko slučajeva, kada građani nisu mogli zaobilaziti područje na kojem su se nalazili poletarci, naša je terenska služba intervenirala i premjestila ptiće dalje od putova kojima prolaze ljudi i njihovi psi", kaže Ozmec.

Podignite ruke, ruksak, kišobran... i gledajte u vranu

S druge strane, Ivan Madi iz Programa zaštite divljači iz ZOO-a objašnjava nam kako bi građani trebali reagirati u slučaju da ih napadne vrana. "Važno je ostati smiren. Ako su građani na biciklu, trebaju sići i nastaviti hodati, a ako trče, trebaju usporiti korak. Naime, prilikom pada tijekom vožnje bicikla ili trčanja može doći do težih ozljeda.

Dok prolaze područjem u kojem roditelji štite poletarca, iznad glave trebaju podići ruke, ruksak, vrećicu ili kišobran te se okrenuti prema vrani i gledati u nju jer se one uglavnom ne usuđuju napasti osobu koja ih aktivno promatra", rekao je Madi.

Iz Zoološkog vrta pritom naglašavaju kako napad krupne ptice može djelovati zastrašujuće, osobito ako je vrana agresivna, no ističu da čovjeku ne može nanijeti ozbiljne ozljede. Zato je, kažu, najvažnije ne paničariti.

Ima ih i u Dugavama, Gajnicama, na Knežiji...

Iz Grada Zagreba za Index navode da je, prema podacima od 22. siječnja ove godine, na području grada procijenjeno oko 4500 jedinki sive vrane te oko 8000 gačaca. Iako je naša čitateljica incident prijavila na šetnici uz Mamuticu, građani dojave o većem broju vrana šalju i iz Dugava, Gajnica, Zapruđa, Knežije i drugih dijelova grada.

"Vezano uz prijave građana o agresivnom ponašanju vrana, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje zaprimio je dojavu građana s Knežije, na lokaciji Osnovne škole Matije Gupca. Na lokaciji je obavljen očevid u sklopu Programa zaštite divljači, pri čemu su uočene četiri vrane, veći broj otvorenih kontejnera te nekoliko hranilišta za ptice", poručuju.

Dodaju kako su na lokaciju poslani sokolari radi rastjerivanja vrana, dok je na krovu škole postavljena i hvataljka u koju je dosad uhvaćena jedna vrana.

Kakve mjere provodi Grad?

Iz gradske uprave navode i da problem sve većeg broja vrana pokušavaju riješiti kroz Program zaštite divljači, ponajprije promjenama u sustavu odlaganja otpada. Na javnim površinama stare kante postupno zamjenjuju novima s klapnama kako bi se spriječilo razbacivanje smeća koje privlači vrane.

"Ukupno je zamijenjeno oko 400 kanti. Planira se postupna primjena ovog rješenja i u drugim dijelovima Zagreba u kojima su učestali problemi s vranama koje raznose otpad iz kanti, osobito na područjima Gajnica, Knežije, Zapruđa i Središća", poručuju.

Dodaju kako Grad i ZOO svake godine organiziraju uklanjanje gnijezda vrana prema prijavama građana i ustanova. Prema njihovim podacima, tijekom 2026. godine uklonjeno je ukupno 259 gnijezda, a njihove lokacije evidentiraju se kroz sustav praćenja populacije razvijen u suradnji s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije.

Uz to, provodi se i obilježavanje vrana kako bi se pratili njihovi koridori kretanja i pokušalo ih se usmjeriti prema gnjezdilištima izvan urbanih dijelova grada. U tome od prošle godine sudjeluje i sokolarska služba ZOO-a, čiji sokolari s pticama grabljivicama pokušavaju potaknuti vrane da napuste naseljena područja grada.

"Grad Zagreb i Ustanova Zoološki vrt kontinuirano apeliraju na građane da ne hrane ptice s poda ili tla na javnim površinama (jer vrane jedu s poda) te da pravilno zatvaraju kontejnere i odlažu otpad, jer upravo dostupna hrana i otvoreni spremnici privlače vrane u gradska naselja", poručuju iz Grada.