NAKON što se proteklih dana u javnosti postavlja pitanje kako je moguće da je Kristijan Aleksić već na slobodi iako je brutalno ubio mladu djevojku te je osuđen i za još dva kaznena djela, a onda je ponovno optužen za posjedovanje oružja, prisjetili smo se još jednog slučaja, također brutalnog ubojstva mlade djevojke, koji je proteklih godina šokirao javnost.

Riječ je o slučaju Davida Komšića, koji je u veljači 2017. godine brutalno ubio trudnu djevojku Kristinu, zadavši joj 88 uboda nožem. Nekoliko mjeseci prije ubojstva Komšić ju je, zajedno s prijateljima, i napao. Ona je i napad odmah prijavila policiji. No, presuda za taj napad stigla je kad je Kristina već bila dvije godine mrtva.

Tri suđenja, u sva tri suci smanjili kazne

Za oba slučaja suci su Komšiću dosudili manje kazne nego što je tražilo tužiteljstvo, a nakon žalbe mu je u slučaju Kristininog ubojstva kazna smanjena za pet godina, sa 30 na 25 godina. U slučaju napada na Kristinu Komšiću je presuda izrečena u ožujku 2019. godine - dvije godine nakon što ju je ubio. U tom slučaju on je osuđen na godinu i pol zatvora, dok je tužiteljstvo tražilo više.

Prije oba ova slučaja, u travnju 2016. godine David Komšić je svojim automobilom usmrtio pješaka koji je prelazio cestu. Komšić je nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora, a Županijski sud u Velikoj Gorici 2018. godine prihvatio je žalbu obrane, odbacio žalbu tužiteljstva te preinačio presudu i Komšiću opet smanjio kaznu na godinu i dva mjeseca zatvora. Smatrali su da je prva kazna bila prestroga i da prvostupanjski sud nije dovoljno uzeo u obzir činjenicu da je pješak dijelom pridonio nesreći jer je prelazio cestu dok je na semaforu za pješake bilo upaljeno crveno svjetlo. Tek kad je presuda postala pravomoćna Komšić je mogao na izdržavanje kazne.

Komšić osuđen na 30 godina pa se žalio

Što se događalo u slučaju teškog ubojstva?

Zagrebački Županijski sud je u travnju 2018. godine Komšića nepravomoćno proglasio krivim i osudio na 30 godina zatvora za Kristinino ubojstvo. Međutim, Vrhovni sud je u svibnju 2019. djelomično prihvatio žalbu Davida Komšića i njegovih roditelja te mu kaznu smanjio na 25 godina. Sud je tada ocijenio da olakotne okolnosti, poput Komšićeve bitno smanjene ubrojivosti u vrijeme počinjenja djela i njegove mlađe životne dobi, nisu bile pravilno vrednovane.

Konačna potvrda kazne i obrazloženje suda

Nakon smanjenja kazne uslijedile su nove žalbe državnog odvjetnika koji je tražio strožu kaznu, Komšića i njegovih roditelja koji su tražili smanjenje kazne, no Vrhovni sud ih je u konačnoj, trećestupanjskoj odluci sve odbio kao neosnovane i potvrdio kaznu od 25 godina zatvora. 

Vrhovni sud odbio je tvrdnje tužiteljstva da je Komšić Kristinu ubio iz bezobzirne osvete, što bi značilo težu kvalifikaciju kaznenog djela i potencijalno strožu kaznu. Iako je sud utvrdio da je riječ o izrazito brutalnom zločinu, smatrao je da motiv osvete nije prešao granice ljudskog ponašanja koje ima karakteristike bezobzirnosti.

Komšić i njegova obitelj žalili su se na presudu tvrdeći da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno te da mu je izrečena previsoka kazna. Njegovi odvjetnici tražili su ukidanje presude i novo suđenje, dok su roditelji također tražili blažu kaznu. U žalbi je Komšićeva obrana tvrdila i da je sud pogrešno zaključio da je riječ o teškom ubojstvu počinjenom na okrutan način te su smatrali da bi djelo trebalo biti kvalificirano kao usmrćivanje, a ne teško ubojstvo. Obrana je dodatno isticala da je Komšić u trenutku zločina bio u stanju jake afektivne napetosti i bitno smanjene ubrojivosti te da je reagirao pod emocionalnim pritiskom zbog prekida veze i trudnoće žrtve s drugim muškarcem. Tražili su i da se prema njemu primijeni maloljetničko, a ne opće kazneno pravo, pozivajući se na to da je u vrijeme zločina bio mlađi punoljetnik. Sud je kao olakotnu okolnost ocijenio to što je bio vrlo mlada osoba.

Vijeće Vrhovnog suda koje su činili Ana Garačić, Perica Rosandić, Damir Kos, Miroslav Šovanja i Ratko Ščekić je smatralo da će kazna od 25 godina ispuniti svrhu kažnjavanja.

"Jačina ugrožavanja zaštićenog dobra koja se očituje i kroz patnje žrtve prelazi granice intenziteta i okrutnosti koje to kazneno djelo inače čini teškim. Odiozan zločin u kojem je mlada djevojka izgubila život pateći se pri umiranju više nego li druge žrtve u sličnim situacijama zaslužuje ovako oštru kaznu", stoji u pojašnjenju pravomoćne presude.

Kao otegotne okolnosti sud je posebno uzeo u obzir Komšićevu upornost, bešćutnost, posesivnost i ljubomoru, kao i činjenicu da nije iskazao iskreno žaljenje. I za to sve je po Vrhovnom sudu dovoljno 25 godina zatvora, iako je maksimalna kazna koju je Komšić mogao dobiti 40 godina zatvora. 

Što je bilo s napadom na Kristinu par mjeseci prije ubojstva?

Podsjetimo, u odvojenom postupku, u ožujku 2019 - dvije godine nakon što ju je brutalno ubio, David Komšić je zajedno s trojicom prijatelja osuđen i zbog otmice i napada na Kristinu u studenom 2016. godine. Za taj je napad dobio jedinstvenu kaznu od godinu i šest mjeseci zatvora. Njegovi prijatelji također su proglašeni krivima jer su mu pomogli. Teretilo ih se da su 27. studenog 2016. presreli Kristinu, razbili joj automobil, iživljavali se nad njom, udarali je i čupali za kosu, ali svi su dobili uvjetne kazne. 

Sutkinja: Htjeli su dokazati prijateljstvo

Obrazlažući presudu za napad, sutkinja Ana Kovačević navela je kako je morala uzeti u obzir olakotne okolnosti za Komšićeve prijatelje, rekavši da su na taj način vjerojatno željeli Davidu dokazati prijateljstvo i da nikad prije nisu bili osuđivani. "Činjenica je da su bili dobri prijatelji s Davidom i vjerojatno su bili pod njegovim utjecajem. U želji za dokazivanjem prijateljstva Davidu su ga slijedili u njegovim odlukama", obrazložila je sutkinja dodajući kako vjeruje da će im i uvjetna osuda biti dovoljna lekcija.

Za samog Komšića, sutkinja je u tom postupku navela da je "već prilikom ovog događaja pokazao agresivnost i bezobraznost te ponašanje koje pokazuje da ne može zadržati svoje porive i bijes". Zato mu je, za razliku od prijatelja, izrečena bezuvjetna kazna zatvora, kao poruka da se takvo ponašanje ne može tolerirati.