GENERALNA skupština Europske federacije katoličkih sveučilišta (FUCE) svečano je otvorena danas na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, a okupila je više od 60 rektora, prorektora i dekana s 15 katoličkih sveučilišta koji će razgovarati o poslanju katoličkih sveučilišta u izazovnim vremenima.

Na skupu koji traje do prekosutra sudjeluju predstavnici katoličkih sveučilišta iz Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Poljske, Njemačke, Italije, Irske, Francuske, Portugala, Španjolske, Austrije, Nizozemske, Belgije, Gruzije, Ukrajine i Libanona. FUCE je osnovan 1991. s ciljem da pridonese obnavljanju mreže katoličkih sveučilišta, u skladu s uspostavljanjem Europske unije. Federacija okuplja 58 katoličkih sveučilišta diljem Europe i Libanona.

U pozdravnom govoru kardinal Jose Tolentino Calaca de Mendonca, prefekt Dikasterija za kulturu i obrazovanje, rekao je da je ova konferencija u potpunosti u skladu s ciljevima FUCE-a, koji je oduvijek težio promicanju cjelovitog ljudskog odgoja i obrazovanja te poticanju plodonosnog dijaloga između vjere, kulture, znanosti i politike u središtu europskog projekta.

"Trebamo biti rađaonica budućnosti, ne posrednik sumraka"

Govoreći o brojnim izazovima današnjice, razdoblju povijesti koje definiramo kao "teška vremena", od demografske zime koja prijeti održivosti visokih učilišta do devijacija tehnokratske paradigme koja prijeti svesti čovjeka na puki podatak ili potrošača i revolucije umjetne inteligencije koja postavlja antropološke izazove epohalnih razmjera, Mendonca je poručio da nas "teška vremena" ne smiju spriječiti u traženju novih mogućnosti.

"Danas sveučilišta trebaju dodatnu svijest o sebi, o vlastitom identitetu i poslanju, a možda više nego u drugim povijesnim razdobljima trebaju kolektivnu inteligenciju kako bi se usudila ploviti kroz turbulencije sadašnjosti, suočavajući se s njima ne kao posrednik sumraka, nego kao rađaonica budućnosti", rekao je Mendonca.

Po njegovim riječima, afirmirati se kao "sveučilište koje nadahnjuje" prije svega znači ne izgubiti izvornu vlastitost institucije rođene iz srca Crkve. "Ta se veza s "ex corde Ecclesiae" ne smije shvatiti tek kao puka pravna odrednica ili institucionalna oznaka, ta riječ predstavlja pripadnost prožetu ljubavlju koja mora oblikovati i svako znanstveno djelovanje", istaknuo je.

"Sve što je tehnički moguće, nije samim time ljudski dopušteno i dobro"

Biti "katoličko sveučilište", nastavio je, znači neprestano dovoditi u dinamički suodnos "blago ljudskog znanja i svjetlo vjere". Istaknuo je da u vremenu u kojem tehnika kao da želi nametnuti vlastite zakone samom postojanju, akademsko razlučivanje mora snažno potvrditi prvenstvo ljudskoga.

"Istraživanje mora u sebe integrirati etičku dimenziju, također procjenjujući svako znanstveno otkriće iz perspektive totaliteta ljudske osobe: sve što je tehnički moguće, nije samim time ljudski dopušteno i dobro", rekao je Mendonca. Naša je odgovornost, poručio je, osigurati da su otkrića uvijek usmjerena na dobro pojedinca i društva.

Podsjetio je na riječi filozofkinje Hanne Arendt da je "obrazovanje trenutak koji odlučuje volimo li svijet dovoljno da preuzmemo odgovornost za njega i tako ga spasimo od propasti koja je neizbježna bez obnove" te na riječi apostola Pavla da "budemo ukorijenjeni i utemeljeni u ljubavi da biste mogli shvatiti što je širina i duljina, visina i dubina".

"Vjera nije prepreka znanstvenoj slobodi"

"Sveučilište nije, niti može biti, tek jednostavna tvornica vještina. Sveučilište "rođeno iz Crkve" mora svaku svoju aktivnost usmjeriti prema sredini u kojoj živi, nadahnuto ljubavnim pripadanjem koje znanje pretvara u služenje. To znači da vjera nije prepreka znanstvenoj slobodi, već izvor onog plodonosnog nemira koji sprečava da znanje bude zadovoljno samim sobom", poručio je.

Istaknuo je da je Crkva u srce katoličkog sveučilišta položila nadu da dijalog između vjere i razuma neće nikada biti ugašen i da će se iz njihova sjedinjenja nastaviti rađati svjetlo, ljubav, ljepota i obnovljeno čovječanstvo.

"Ozbiljno istraživanje stvarnosti ne vodi nužno zatvaranju pred otajstvom Boga"

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša je u svom govoru rekao da tema skupa "Katolička sveučilišta - nadahnuće u izazovnim vremenima" dotiče samu srž našeg poslanja, a to osobito vrijedi za Europu, kontinent na kojem je ideja sveučilišta izrasla iz susreta kršćanske vjere, klasične racionalnosti i žudnje za cjelovitom istinom.

Govoreći o znanosti i vjeri, koji ne pripadaju istom redu spoznaje, nadbiskup ističe da ozbiljno istraživanje stvarnosti ne vodi nužno zatvaranju pred otajstvom Boga, naprotiv, može produbiti intelektualnu poniznost i otvoriti čovjeka prema transcendenciji te otajstvu stvaranja.

"Ako katolička sveučilišta odustanu od Božje zbiljnosti u svijetu, dovest će u pitanje vlastiti identitet", poručio je Kutleša.