MINISTAR pravosuđa Damir Habijan, gostujući u RTL Direktu, oštro je reagirao na otkriće da dvije šibenske sutkinje dvije i pol godine nisu postupale po spisu koji se odnosio na osumnjičenika za ubojstvo maturanta u Drnišu. Habijan je rekao da smatra da one zaslužuju najoštriju sankciju, što bi bilo razješenje sudačke dužnosti.

Nakon što je zbog ubojstva koje je počinio Kristijan Aleksić pokrenuta inspekcija na sudu u Šibeniku kako bi se utvrdili propusti u postupanju, na vidjelo izlaze ozbiljni problemi u sustavu.

"To zaslužuje najoštriju sankciju"

"Nakon obavljenog nadzora i utvrđenih nepravilnosti, dakle da dvije i pol godine nitko nije taknuo spis od dvije sutkinje, zatražio sam postupanje", rekao je Habijan, dodavši da takvo što nije normalno.

"Mogu govoriti iz pozicije ministra, mogu govoriti kao bivši odvjetnik, to nije normalno. Po meni to nije normalno."

Zbog toga je, kaže, inicirao postupak pred Državnim sudbenim vijećem koje odlučuje o sankcijama. Na pitanje koje posljedice sutkinje mogu snositi, odgovorio je: "Razrješenje sudačke dužnosti. To ovisi o Državnom sudbenom vijeću. Ali ja mislim da, s obzirom na nepostupanje dvije i pol godine, pogotovo u ovakvom slučaju, moje osobno mišljenje, bez da prejudiciram bilo kakvu odluku, jest da to zaslužuje najoštriju sankciju."

Osvrnuo se i na objašnjenje šibenskog suda da su predmete obrađivali prema datumu zaprimanja.

"Mislim da je ova situacija općenito vrlo teška i mučna. Apsolutno razumijem, sada mogu govoriti s pozicije ministra, mogu govoriti i kao građanin kojeg je isto tako pogodio događaj koji se dogodio za vikend. Mislim da se trebamo odmaknuti od birokratskih odgovora i da određenim stvarima trebamo pristupiti ljudski. Dakle, puki brojevi ili raspolaganje određenim statistikama u ovom slučaju nisu odgovor. Mislim da bi svatko u sustavu trebao preuzeti svoj dio odgovornosti za svoj rad", poručio je.

"Sudac je morao imati uvid u dosje"

Ministar je demantirao tvrdnje da sudac istrage prilikom odlučivanja nema uvid u kriminalni dosje okrivljenika. "Kratki odgovor je - fizički, u ovakvim slučajevima, on dobije kaznenu evidenciju. Prema tome, odgovor je da", ustvrdio je Habijan, dodavši da nije istina da sudac nema te podatke.

"Ako gledamo konkretan slučaj, policija ga je dovela pred Općinsko državno odvjetništvo. Ono što se dogodilo jest da nije zatražen istražni zatvor. Međutim, taj spis je došao nekome na stol. U tom spisu mora biti i podatak iz kaznene evidencije. Netko je trebao uzeti spis i netko je trebao alarmirati kada je znao o kakvoj osobi se radi", rekao je.

Na pitanje smatra li da je Državno odvjetništvo napravilo propust jer nije tražilo istražni zatvor, odgovorio je da će to utvrditi nalaz koji je pokrenuo glavni državni odvjetnik.

"Ja mogu govoriti kao bivši odvjetnik. Smatram da nije uobičajeno i nije dobro da nije zatražen istražni zatvor kada govorimo o konkretnom slučaju", rekao je.

Stroži nadzor nakon izlaska iz zatvora

Slučaj ubojstva Luke Milovca razotkrio je i problem nadzora zatvorenika nakon odslužene kazne. Habijan je najavio izmjene zakona kako se ne bi ponovilo da osoba poput Aleksića, s 31 stegovnim postupkom u zatvoru, nakon izlaska živi bez ikakve kontrole.

"Osoba koja izađe iz zatvora, pogotovo kada govorimo o ovakvim profilima poput ubojica i počinitelja teških kaznenih djela, nakon izlaska iz zatvora ne može biti prepuštena slučaju. Ne može se dogoditi da više nitko nema kontrolu nad njom", naglasio je.

Prijedlog je osnivanje povjerenstva koje bi šest mjeseci prije izlaska takve osobe iz zatvora procjenjivalo njezino stanje i rizik.

"U to bi trebali biti uključeni stručnjaci, liječnici, psihijatri, psiholozi i naravno ljudi iz pravosuđa, kaznenog sustava i probacije. Trebalo bi se periodično utvrđivati postoji li potreba da se takva osoba obvezno liječi ili smjesti u neku drugu ustanovu, kao i treba li koristiti elektronički nadzor. Nakon njihove ocjene, nakon pet godina ponovno bi se radila evaluacija. Dakle, ta osoba više ne smije izaći iz našeg vidokruga. Mora biti pod stalnom kontrolom", objasnio je ministar.

Uvođenje doživotnog zatvora

Vlada je najavila i uvođenje kazne doživotnog zatvora, iako se i postojeća maksimalna kazna od 50 godina rijetko izriče - dosuđena je samo četiri puta.

"Činjenica je da možemo i uvest ćemo doživotni zatvor. Ali ono što sam rekao - imamo normativni okvir. No na pravosudnim dužnosnicima, odnosno sutkinjama i sucima, jest da koriste alate koje imaju na raspolaganju. Ja kao ministar i predstavnik izvršne vlasti ne mogu ulaziti u sudske odluke", rekao je Habijan.

Naglasio je da je svrha visokih kazni utjecati na svijest drugih. "Ako toga nema, ako imamo presudu od 40 godina pa se ona nakon toga smanji na 20, šaljemo krivu poruku. Očekujem da pravosudni dužnosnici, dakle sutkinje i suci, koriste alate koje imaju i pošalju jasnu poruku. To je smisao kaznenopravne sankcije", zaključio je.

Pitanje ostavke

Na pitanje o vlastitoj političkoj odgovornosti i mogućoj ostavci, ministar je odgovorio da je o tome razmišljao. "Otvoreno ću reći - za vikend, kada sam ujutro saznao tu vijest, prvo što se čovjek zapita jest pitanje odgovornosti i pitanje ostavke. Dakle, naravno da sam se to zapitao, ne samo kao ministar nego kao čovjek", priznao je.

Ipak, odlučio je ostati.

"Ja ću reći da je ostavku najlakše dati. Dolazim iz privatnog sektora. Bio sam odvjetnik četrnaest godina i vjerujte mi, meni bi bilo puno bolje i puno lakše u svakom pogledu da dam ostavku. Međutim, odlučio sam izabrati teži put. Smatram da je ovo točka kada se moramo zapitati možemo li neke stvari u sustavu popraviti", kazao je Habijan.

Poručio je da preuzima odgovornost tako što želi popraviti stvari te da će, ako u tome ne uspije, sam otići.

"Moj mandat je svaki dan na stolu. Ako ne uspijem, onda ću se maknuti. Ali kažem, najlakše je otići. Teži put je ostati i pod ovom kritikom, koja je opravdana, i razumijem bijes javnosti. Preuzimam odgovornost na način da želim stvari popraviti", zaključio je ministar pravosuđa.