DOK UKRAJINA širi svoju kampanju napada bespilotnim letjelicama dugog dometa duboko unutar ruskog teritorija, čini se da je Moskva pronašla način kako da dio tih napada pretvori u problem za Kijev.

Rusija je, naime, počela ometati ukrajinske dronove i preusmjeravati ih prema susjednim članicama NATO-a, posebice Finskoj i baltičkim zemljama, što stvara sve veći sigurnosni i politički izazov za neke od najbližih saveznika Ukrajine.

Galerija

Nekoliko baltičkih dužnosnika i javnih osoba u razgovoru za Kyiv Independent upozorilo je da bi daljnji incidenti mogli postupno narušiti javnu potporu Ukrajini u zemljama koje su dosad bile među najčvršćim zagovornicima Kijeva.

Incidenti u Finskoj, Latviji i Estoniji

Prvi veći incident dogodio se u ožujku, kada se nekoliko bespilotnih letjelica srušilo u Finskoj. Lokalne vlasti potvrdile su da je barem jedna od njih bila ukrajinska, što je potaknulo službenu ispriku Kijeva.

Potom je u svibnju nekoliko dronova ušlo u latvijski zračni prostor iz Rusije, a jedan se srušio u blizini skladišta nafte u istočnom gradu Rezekne, nedaleko od ruske granice. Bio je to prvi put da je ukrajinski dron pao unutar Latvije. Latvijski dužnosnici danima su izbjegavali javno potvrditi podrijetlo letjelica, iako su navodno imali dokaze o njihovom izvoru. Na kraju je Ukrajina razjasnila situaciju i ponovno se ispričala.

Posljedice u Latviji bile su trenutačne i ozbiljne. Incident je razotkrio duboke napetosti unutar vladajuće koalicije oko nacionalne sigurnosti i izazvao političku krizu koja je kulminirala ostavkom premijerke Evike Siliņe 14. svibnja.

Ubrzo nakon toga, i Estonija se suočila s krizom. Borbeni zrakoplov NATO-a prvi je put 19. svibnja oborio sumnjivi ukrajinski dron iznad estonskog teritorija. Slični incidenti ponovili su se nekoliko puta u danima koji su slijedili, izazivajući sve veću zabrinutost u regiji.

Rusija preusmjerava dronove i širi propagandu

Dužnosnici ističu kako nema naznaka da je Ukrajina namjerno ciljala svoje saveznike. Svaki se incident dogodio tijekom ukrajinskih napada na ciljeve unutar Rusije. Ukrajina, koja se više od četiri godine brani od sveopće ruske invazije, proširila je svoje operacije bespilotnim letjelicama, a primarni ciljevi Kijeva su energetska i vojna postrojenja na sjeverozapadu Rusije.

Prema ukrajinskim dužnosnicima, Rusija namjerno koristi sustave za elektroničko ratovanje kako bi preusmjerila ukrajinske dronove na teritorij NATO-a. "Rusija i dalje pomoću svojih sustava za elektroničko ratovanje preusmjerava ukrajinske dronove prema baltičkim zemljama. Moskva to radi namjerno, a sve prati i pojačana propaganda", izjavio je glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova Heorhii Tykhyi.

Propaganda je postala očita odmah nakon svakog incidenta. Ruski dužnosnici odmah su pokušali prikazati padove letjelica kao dokaz da Ukrajina - ili čak same zemlje NATO-a - ugrožavaju regionalnu sigurnost.

Ruska vanjska obavještajna služba (SVR) dodatno je 19. svibnja zaoštrila retoriku, otvoreno zaprijetivši Latviji i iznoseći neutemeljene tvrdnje da ukrajinski dronovi koriste latvijski teritorij za napade na Rusiju. Agencija je ustvrdila da je ukrajinsko osoblje već stacionirano u latvijskim vojnim bazama te dodala da su im "lokacije centara za donošenje odluka na latvijskom teritoriju dobro poznate".

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev otišao je i korak dalje, sugerirajući da bi se baltičke zemlje trebale pozvati na članak 5. NATO-a o kolektivnoj obrani, ali protiv Ukrajine. "Trebali su predložiti nešto drugo: da se protiv Ukrajine pozovu na članak 5. Washingtonskog ugovora zbog napada", rekao je Medvedev.

Poruka je odražavala širi ruski napor da stvori napetosti između Ukrajine i njezinih saveznika, prikazujući Kijev kao prijetnju europskoj sigurnosti. Situaciju čini posebno osjetljivom činjenica da su baltičke države i Finska dosljedno bile među najjačim pristašama Ukrajine, zalažući se za strožu politiku prema Moskvi i pružajući vojnu i financijsku pomoć koja, u odnosu na veličinu njihovih gospodarstava, nadmašuje pomoć većih europskih država.

Saveznici zabrinuti zbog političkih posljedica

Nekoliko baltičkih dužnosnika priznalo je da bi, ako se incidenti nastave, nezadovoljstvo javnosti s vremenom moglo porasti. Toomas Hendrik Ilves, predsjednik Estonije od 2006. do 2016., upozorio je da bi opetovani upadi bespilotnih letjelica mogli postupno narušiti stav javnosti prema Ukrajini.

"Apsolutno. Pa tko želi da mu dronovi ulaze na teritorij?" rekao je Ilves za Kyiv Independent na pitanje mogu li takvi incidenti utjecati na potporu Kijevu. "To jest razlog za brigu. I mene to brine", dodao je.

Ilves je ukazao na političku krizu u Latviji kao primjer koliko ozbiljne posljedice mogu biti. "Vidjeli smo da je to imalo konkretan učinak u Latviji", rekao je, upozorivši da je utjecaj zasad ograničen, ali "ako se to nastavi događati, siguran sam da će početi utjecati na mišljenja".

Estonski ministar obrane Hanno Pevkur slično je izjavio da je Estonija javno pozvala Kijev da postroži kontrolu nad bespilotnim letjelicama kako bi se izbjegle političke posljedice među saveznicima. "Moramo o tome razgovarati. Moramo biti vrlo jasni i iskreni jedni prema drugima", rekao je Pevkur za Kyiv Independent. "Nema potrebe dovoditi u pitanje potporu koju Estonci pružaju Ukrajini", dodao je, napominjući da Kijev želi saveznike poput Estonije, Latvije, Poljske i Finske "na svojoj strani".

Poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz također se neuobičajeno izravno osvrnuo na to pitanje. "Ukrajina tu, naravno, mora biti preciznija kako bi izbjegla poticanje ruskih provokacija. Naš teritorij ne smije biti narušen niti ugrožen", rekao je 21. svibnja.

Kijev pokušava umiriti saveznike

Svjestan političke osjetljivosti, Kijev je brzo reagirao kako bi umirio saveznike nakon incidenata. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga rekao je da je Ukrajina spremna izravno surađivati s baltičkim državama i Finskom kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti.

"Potvrdio sam spremnost Ukrajine da surađuje s baltičkim državama i Finskom kako bi se spriječili takvi incidenti, što uključuje i izravan angažman naših stručnjaka", rekao je Sibiga. Također je naglasio da Ukrajina posjeduje veliko iskustvo u suzbijanju bespilotnih letjelica nakon godina obrane od masovnih ruskih napada.

Jedan ukrajinski dužnosnik rekao je za Kyiv Independent da je Kijev sada u "svakodnevnom kontaktu" s baltičkim saveznicima u vezi s incidentima i mogućim mjerama prevencije, no odbio je precizirati o kakvim bi se mjerama moglo raditi.

I Europska unija prepoznala je rastuću prijetnju, ističući potrebu za jačim mehanizmima kolektivne obrane. Glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier rekao je za Kyiv Independent da su za odgovor na upade odgovorne nacionalne vlade, ali je ustvrdio da incidenti pokazuju važnost širih europskih obrambenih inicijativa. "Ovo doista naglašava potrebu za ključnim inicijativama EU koje smo predložili, poput inicijative za obranu od bespilotnih letjelica ili zračnog štita", rekao je Regnier.

Glavni krivac je i dalje Rusija

Unatoč napetostima, baltički dužnosnici opetovano su naglasili jednu ključnu stvar: u konačnici ne krive Ukrajinu, već Rusiju. Jonatan Vseviov, glavni tajnik estonskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je da javnost u Estoniji uglavnom shvaća da su incidenti izravna posljedica ruske invazije.

"Estonska je javnost dovoljno dobro informirana da razumije zašto dronovi uopće lete - razlog je ruski agresorski rat", rekao je Vseviov za Kyiv Independent. "Ta je odluka donesena u Moskvi, a ne u Kijevu."

Dodao je da su bespilotne letjelice ušle u estonski zračni prostor zbog "ruskog ometanja" te ustvrdio da većina ljudi razumije širi kontekst. "Ovakve se stvari ne bi smjele događati i jedino pravo rješenje je kraj ruskog rata", rekao je.

Sličan je stav iznio i jedan latvijski dužnosnik. "Smatramo da Ukrajina ima puno pravo na samoobranu, što uključuje i ovakve protunapade", rekao je za Kyiv Independent. "Planiramo surađivati s Ukrajinom na razmjeni najboljih praksi u tehnologijama bespilotnih letjelica i protudronskih sustava. Ovo je problem koji je stvorila Rusija jer ona nastavlja svoj rat protiv Ukrajine."