VLADA je na sjednici predstavila novi paket antiinflacijskih mjera. Premijer Andrej Plenković kazao je kako je vladin paket antiinflacijskih mjera važan u zaštiti građana od prelijevanja rasta cijena energenata na ostale cijene, kao i da se osigura pravednija raspodjela tereta.

Cilj paketa mjera, rekao je, je zadržavanje potpore građanima i gospodarstvu, kada je riječ o cijenama energenata, prije svega struje, plina, naftnih derivata, sniženih stopa PDV-a i paketa pomoći koje je Vlada do sada usvajala.

Mjere se odnose na proračunsku disciplinu, usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do 1. kvartala 2027. godine.

Nižu se reakcije.

SDP i Možemo!: Vladine antiinflacijske mjere zakašnjele, služe spašavanju proračuna

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić ocijenio je u četvrtak u Vukovaru kako Vladine antiinflacijske mjere predstavljaju "PR mjere" koje su zakašnjele, dok koordinatorica Možemo! Sandra Benčić smatra da one ne služe borbi protiv inflacije nego spašavanje proračuna koji je u deficitu.

"Andrej Plenković hvali savršenom statistikom da bi konačno priznao da je njegov ekonomski model, poslije poraza za izbor ustavnih sudaca, doživio drugi politički poraz u manje od mjesec dana", rekao je Hajdaš Dončić je na konferenciji za novinare povodom zajedničke kampanje SDP-a i Možemo! pod nazivom "Plenkovićeva inflacija".

"Plenković je kriv što je politikom nečinjenja,, popuštanja trgovačkim lancima, bankama i telekomima omogućio "ekonomiju pohlepe". Međutim, nisu krivi oni nego osoba koja je plaćena od strane građana da uskrati njihovu pohlepu, a ta osoba je Andrej Plenković", kazao je Hajdaš Dončić.

Podsjetio je kako su SDP i Možemo! imali opetovane prijedloge prema Vladi poput uvođenja poreza na ekstraprofit, jačanje agencija za tržišno nadmetanje kao i mjere za jačanje proizvodnje hrane. Kazao je i kako Hrvatska danas uvozi hrane u vrijednosti 3 milijarde eura nego što izveze.

"Plenković je ovim PR mjerama koje je predstavio javnosti prihvatio neke naše prijedloge poput uvođenja poreza na ekstra profit ali je zakasnio i omogućio da naštimaju bilance do kraja godine", rekao je Hajdaš Dončić.

Hrvatska, dodao je, 2032. godine može biti puno ugodnije mjesto za život svima ali za takvo što treba promjena ekonomskog modela koji bi omogućio da ukupna potražnja u Hrvatskoj ne bude dominantno iz uvoza. Potrebno je i jačanje poljoprivredne proizvodnje, da ne ovisimo o turizmu i sezoni, te energetska samodostatnost.

Plenković je na raspolaganju imao 20 milijardi eura europskih sredstava ali ih nije usmjerio u proizvodnju nego je izabrao lakši put", rekao je predsjednik SDP-a. 

Dodaje kako građanima koji ima više nekretnina treba uvesti veći porez, a građanima koji imaju jednu nekretnina da plaćaju porez kao danas. Poručio je kako Plenković sluša banke, telekome i strane trgovačke lance te da u zato u Hrvatskoj 10 posto ljudi kontrolira 90 posto nacionalnog bogatstva.

Benčić: Ključno smanjenje ovisnosti o uvozu hrane i povećanje domaće proizvodnje

Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić kazala je kako zajedno s SDP-om četiri protekle godine govore i predlažu mjere kako da se popravi stanje ali da ih je Plenković sve do sada odbijao.

"Ključni prioriteti su smanjenje ovisnosti o uvozu hrane, povećanje domaće proizvodnje kako bi stvorili krug od polja do stola. Predlagali smo i izgradnju logističkih centara gdje bi se hrana pakirala. Vlada je obećala izgraditi 20 takvih centara, a izgradili su samo dva. Mjere za ublažavanje inflacije, koje su donijeli, neće dovesti do smanjenja inflacije jer u njima nema ni prehrambenog ni energetskog sektora", kazala je Benčić.

Dodala je i kako je ipak Plenković usvojio neke njihove prijedloge poput uvođenja ekstra profita i ukidanje poreza na mirovine umirovljenicima.

"Ovo nije borba protiv inflacije nego je to borba za spašavanje proračuna koji je u deficitu. Zamrznuli su plaće radnicima i nema povećanja kolektivnih prava. Nema ni povećanja socijalnih prava, a uz to dižu i poreze obrtnicima paušalistima. Plenković preko radnika i obrtnika spašava proračun. Spori su i nesposobni", istaknula je Benčić.

Lalovac: Energetska politika je ključan instrument u borbi protiv inflacije

Govorio je i saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac koji je rekao kako je inflacija u travnju imala izniman rast radi snažnog rasta cijena električne energije i fosilnih goriva koja se koriste za proizvodnju električne energije,. Ukazao je i na izvješće Europske središnje banke prema kojem je najvažnija mjera u borbi protiv inflacije snažna energetska politika i zaokret prema obnovljivim izvorima energije.

"U zadnje tri godine zemlje poput Španjolske i Portugala imaju manje cijene električne energije i nemaju ovako visoku inflaciju jer nisu ovisni i fosilnim gorivima. Energetska politika je ključan instrument u borbi protiv inflacije što su potvrdile sve institucije", kazao je Lalovac.

Iz SDP-a i Možemo! najavljuju kako će nastaviti s obilaženjem cijele Hrvatske kako bi zajedno s građanima stvarali pritisak na Vladu RH kako bi donijeli konkretne mjere koje će dovesti do manje inflacije. 

HOK: Novi nameti za paušalne obrtnike ugrožavaju malo poduzetništvo

Hrvatska obrtnička komora (HOK) protivi se najavljenim Vladinim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, kao i javnom etiketiranju paušalista kao "prikrivenih radnika“, poručili su u četvrtak iz HOK-a.

Takav pristup smatraju neprihvatljivim, štetnim za hrvatsko gospodarstvo i duboko demotivirajućim za desetke tisuća ljudi koji zakonito posluju, samostalno pronalaze klijente, preuzimaju poslovni rizik i uredno podmiruju svoje porezne obveze.

Paušalni obrti nisu anomalija sustava, nego jedan od rijetkih administrativno jednostavnih i održivih modela koji je omogućio razvoj mikro poduzetništva, samozapošljavanja i ostanka stručnih ljudi u Hrvatskoj, istaknuli su iz HOK-a komentirajući Vladin antiinflacijski paket.

Upravo su mali obrtnici i "freelanceri" registrirani kao obrt, kako su naveli, posljednjih godina značajno pridonijeli rastu zaposlenosti i gospodarskoj aktivnosti.

Iz HOK-a upozoravaju kako činjenica da obrtnik većinu prihoda ostvaruje od jednog naručitelja sama po sebi nije dokaz prikrivenog radnog odnosa.

Brojni obrtnici posluju projektno ili specijalistički te prirodno ostvaruju dugoročnu suradnju s jednim klijentom. Istodobno, obrtnik samostalno organizira posao, snosi poslovni rizik, ulaže u opremu i edukaciju te nema prava koja proizlaze iz radnog odnosa, naveli su iz HOK-a dodajući kako velik broj "freelancera" registriranih kao obrtnika i paušalista općenito radi za inozemne klijente i predstavlja važan izvozni potencijal hrvatskog gospodarstva.

Dodatno ih zabrinjava, kažu, pravna nesigurnost i praksa retroaktivnih tumačenja propisa, što ozbiljno narušava povjerenje poduzetnika u institucije i poslovno okruženje u Hrvatskoj.

HOK poziva Vladu i Ministarstvo financija na otvoren i konstruktivan dijalog

"Nećemo dopustiti da se više od 80 tisuća paušalnih obrtnika stigmatizira zbog pojedinačnih slučajeva mogućih zloupotreba. Postojeći zakoni već danas omogućuju sankcioniranje stvarnih zloupotreba, ali nije prihvatljivo da se zbog pojedinačnih zlouporaba cijeli sektor mikro poduzetništva unaprijed proglašava sumnjivim", istaknuo je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil naglasivši da ako država želi suzbiti prikriveno zapošljavanje, tada fokus mora biti na stvarnim poslodavcima koji izbjegavaju obveze iz radnog odnosa, a ne na obrtnicima koji posluju zakonito.

Iz HOK-a su upozorili kako bi dodatno povećanje doprinosa i poreza za paušaliste imalo ozbiljne posljedice - gašenje velikog broja malih obrta, prelazak dijela poslovanja u sivu zonu, smanjenje konkurentnosti hrvatskih stručnjaka te odlazak freelancera obrtnika i digitalnih profesionalaca iz Hrvatske.

Dugoročno, takve mjere, kako su kazali, ne bi povećale, nego smanjile ukupne porezne prihode države.

HOK poziva Vladu i Ministarstvo financija na otvoren i konstruktivan dijalog sa strukom prije donošenja bilo kakvih novih mjera.

"Hrvatskoj nisu potrebni novi nameti i stvaranje atmosfere nepovjerenja prema malim poduzetnicima, nego jasna pravila, pravna sigurnost i poticajno poslovno okruženje koje će motivirati ljude na rad, poduzetništvo i ostanak u Hrvatskoj. Obrtnici i paušalisti nisu problem hrvatskog gospodarstva, nego su jedan od njegovih najvitalnijih, najotpornijih i najfleksibilnijih dijelova.", poručili su.

UGP: Borba protiv inflacije ne smije postati borba protiv poduzetnika

Udruga Glas poduzetnika (UGP) poručila je u četvrtak da Vlada prije donošenja najavljenih antiinflacijskih mjera treba otvoriiti stvaran dijalog s predstavnicima malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, trgovaca i iznajmljivača, a da borba protiv inflacije ne smije postati borba protiv poduzetnika.

Kako navode u priopćenju, UGP nije sudjelovao u izradi mjera niti su predstavnici malih poduzetnika bili uključeni u ozbiljan razgovor prije njihova predstavljanja. "Mjere koje izravno utječu na tisuće poduzetnika ne bi se smjele donositi bez dijaloga s onima na koje se odnose", poručuju iz UGP-a.

Stoga pozivaju Vladu da prije donošenja konačnih rješenja otvori stvaran dijalog s predstavnicima malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, trgovaca i iznajmljivača. "Borba protiv inflacije ne smije postati borba protiv poduzetnika", ističu.

Kažu da posebno zabrinjavaju najavljene izmjene paušalnog oporezivanja obrtnika. "Vlada navodi kako je broj paušalnih obrta porastao s oko 27.500 u 2017. godini na više od 101.000 krajem 2025. godine. Ako postoje zloupotrebe, država ih treba ciljano kontrolirati i sankcionirati, ali nije prihvatljivo da se zbog dijela nepravilnosti dodatno opterećuju svi koji posluju legalno i uredno", kažu.

Dodaju i da, prema Vladinoj prezentaciji, očekivani fiskalni učinak izmjena za paušalne obrtnike iznosi 60 milijuna eura. "To znači da će dodatni teret ponovno najvećim dijelom snositi mikro i mali poduzetnici. U najvišem razredu paušalnog oporezivanja godišnja davanja rastu za više od 80 posto, što za mnoge obrtnike predstavlja ozbiljan udar na poslovanje, zapošljavanje i daljnji razvoj", ocjenjuju u UGP-u.

Upozoravaju i na najavu poreza na prekomjerne profitne marže po stopi od 50 posto. Iako se mjera odnosi na srednje i velike poduzetnike, važno je razlikovati tržišne zloupotrebe od legitimnog poslovnog rasta, ulaganja i povećanja produktivnosti, napominju iz Udruge, uz poruku da se "poduzetnički uspjeh ne smije automatski promatrati kao problem".

Apostrofiraju i dodatni pritisak na male iznajmljivače kroz povećanje paušalnog poreza, dok mali trgovci ostaju pod administrativnim opterećenjima vezanim uz ograničenja cijena i dodatne obveze praćenja i objave podataka.

"UGP nije protiv zaštite građana od rasta cijena niti protiv reda, nadzora i odgovornosti. No inflacija se ne može rješavati isključivo preko leđa poduzetnika kroz stalno povećavanje davanja, novih obveza i promjena pravila poslovanja", ističu iz UGP-a.

Napisali su i da, ako Vlada želi dugoročno stabilnije i niže cijene, potrebno je otvoriti ozbiljan razgovor o stvarnim uzrocima inflacije - troškovima rada, energentima, porezima, parafiskalnim nametima, administrativnim opterećenjima i ukupnim uvjetima poslovanja.

Ne može se sve svesti na poruku poduzetnicima: “Snizite cijene, platite više i snađite se sami”, kažu iz UGP-a.