VLADINE antiinflacijske mjere koje bi trebale stupiti na snagu iduće godine komentirao je ministar financija Tomislav Ćorić u Dnevniku HRT-a, osvrnuvši se na cilj i smisao mjera, ali i na kritike upućene na njihov račun.

Ćorić je komentirao novi Vladin paket antiinflacijskih mjera, odnosno uvođenje poreza na ekstraprofit, te pritom demantirao tezu kako je riječ o "ponavljanju poreza otprije nekoliko godina", naglasivši da se radi o "poreznom tretmanu prekomjernih bruto marži poduzeća".

"Kod onih poduzeća kod kojih je u odnosu na trogodišnji prosjek koji je prethodio ovoj godini došlo do značajnog povećanja marži i samim time bruto dobiti kroz te marže", rekao je.

Mjera je prvenstveno usmjerena na to da "detektira one pravne osobe koje su podizanjem marži, odnosno na taj način profitiranjem, jednostavno utjecale na inflacijska očekivanja i kretanja u Hrvatskoj", pojasnio je Ćorić te dodao kako je "poruka vrlo jasna".

"Ponašanje u okviru kojeg se egzogeni šok koji nam se dogodio i općenito zagrijanost ekonomije koristi za profitiranje jednostavno nije i neće biti dozvoljeno", naglasio je.

Paušalci i anomalije u sustavu

Što se tiče nezadovoljstva koje se javilo u dijelu javnosti nakon predstavljanja antiinflacijskih mjera, poglavito među iznajmljivačima, Ćorić je naglasio kako su se "s vremenom u dijelu sustava stvorile anomalije koje se na ovaj način rješavaju".

"Svjesni smo činjenice da je dio ljudi u jednom trenutku, uslijed značajno povoljnijeg poreznog tretmana, nesamostalni rad zamijenio paušalom i na taj način imamo pojavu prikrivenog nesamostalnog rada. Na ovaj način to adresiramo", kazao je.

"Paušalni obrt će i dalje biti značajno bolje porezno tretiran nego nesamostalni rad", dodao je.

Plaće u javnim i državnim službama

Govoreći o rastu odnosno zamrzavanju plaća u državnim i javnim službama u 2027. godini, Ćorić je rekao kako "očekuje konstruktivan pristup sindikata državnih i javnih službi tijekom kolektivnih pregovora koji će početi za neko vrijeme" te istaknuo da će u 2026. godini plaće u javnim i državnim službama "porasti za nešto više od tri postotna boda".

"U ovoj fazi zagrijanosti ekonomije i u ovoj situaciji vrlo velike agregatne potražnje, ono što smo jasno komunicirali i poručili jest da u razgovorima o 2027. godini trebamo biti racionalni i razumni", kazao je.

"Svi u situaciji u kojoj je borba protiv inflacije jedan od prioriteta Vlade trebamo biti odgovorni", dodao je.

Ćorić je kazao kako plaće u državnom i javnom sektoru "nisu postale teret" te dodao kako "cijeni doprinos javnih i državnih službi".

BDP i prvi kvartal

Osvrnuo se i na nešto niži BDP u prvom kvartalu ove godine te odbacio to kao razlog za zabrinutost, naglasivši kako "vjeruje da ćemo ovu godinu, kao i do sada, odraditi najbolji mogući posao u tom segmentu".

"Što se tiče prvog kvartala, imali smo situaciju da je prvi mjesec bio vrlo nepovoljan za građevinske radove, što se vidi i na brojkama o građevinskim radovima u prvom kvartalu te je nešto utjecalo na umanjenje rasta BDP-a u odnosu na ono što smo očekivali", tvrdi Ćorić.

"Međutim, i dalje je to iznad dva postotna boda i i dalje značajno iznad prosjeka Europske unije te vjerujem da će u drugom i trećem kvartalu sve biti u redu", dodao je.

Kritike oporbe "paušalne i nedorečene"

Na kritike oporbe, odnosno SDP-a i Možemo!, koji su antiinflacijski paket Vlade opisali kao "ne antiinflacijski paket, već spašavanje državnog proračuna", Ćorić je rekao kako su one "već godinama paušalne i u pravilu nedorečene".

"Moram priznati da bih trebao duboko razmisliti da bih se sjetio neke konstruktivne prilike, odnosno konstruktivnog rješenja koje je bilo predloženo od strane oporbe", kazao je Ćorić, unatoč činjenici da su iz SDP-a i Možemo! više puta predlagali upravo porez na ekstraprofit.

"Radujemo se rastu životnog standarda umirovljenika"

Govoreći o uklanjanju poreza na mirovine, Ćorić je rekao kako se "raduju rastu životnog standarda umirovljenika, odnosno povećanju njihove kupovne moći", unatoč tomu što značajan broj umirovljenika dosad nije ni plaćao porez na mirovinu. Naime, više od pola milijuna umirovljenika u Hrvatskoj ima mirovinu manju od 600 eura, što ih oslobađa od plaćanja poreza.

Na pitanje što bi predstavljalo uspjeh u borbi s inflacijom, Ćorić je rekao da je ideja da sljedeće godine, u prvoj polovici 2027., ako ne dođe do eskalacije "energetskog momenta" te ako se situacija na Bliskom istoku smiri u sljedećih par mjeseci, vjeruju da "možemo sljedeće godine u ovo vrijeme biti upravo na ciljanim razinama inflacije" do dva posto.