ŽIVOTNE navike ključne su za zdravlje mozga i brzinu kojom se on mijenja s godinama. Iako se mnogo govori o štetnosti pušenja, neurolozi ističu da je druga, društveno prihvaćenija navika možda jednako opasna - redovita konzumacija alkohola, piše EatingWell.

"Mnogi podcjenjuju naviku koja može tiho štetiti zdravom starenju mozga, a to je redovita konzumacija alkohola - pogotovo svakodnevno večernje piće, opijanje ili korištenje alkohola kao rutine za opuštanje i rješavanje stresa", objašnjava neurologinja dr. Lynette Gogol.

"Alkohol je neurotoksin, što znači da može negativno utjecati na funkciju moždanih stanica i na puteve bijele tvari koji povezuju različite dijelove mozga, a u konačnici i na samu veličinu mozga", dodaje dr. Zack Ramilevich.

Budući da je konzumacija alkohola društveno prihvatljivija od pušenja, njezini se učinci na starenje mozga često zanemaruju. U nastavku neurolozi objašnjavaju kako alkohol utječe na zdravlje mozga, koja je količina prevelika i kako smanjiti unos.

Poremećaj sna

San je ključan za obnovu mozga, a kvalitetan odmor podupire kognitivne funkcije i pamćenje. Tijelo se oslanja na san za učvršćivanje sjećanja, regulaciju emocija, fiziološki oporavak i metabolizam, objašnjava Gogol.

Iako alkohol u početku može djelovati uspavljujuće, on ne pridonosi zdravom i okrepljujućem snu. "Alkohol može isprekidati san, smanjiti njegovu kvalitetu, ometati REM fazu te pogoršati hrkanje ili apneju kod osjetljivih osoba", opisuje Gogol. S vremenom takav poremećen san može pridonijeti kognitivnom propadanju i drugim kroničnim zdravstvenim problemima.

Ometanje komunikacije među stanicama

"Alkohol može utjecati na strukturu i komunikacijske mreže u mozgu", objašnjava Gogol. Dodaje kako istraživanja snimki mozga pokazuju da je veća konzumacija alkohola povezana s manjim volumenom sive i bijele tvari.

"Siva tvar podržava razmišljanje, pamćenje, regulaciju emocija i donošenje odluka, dok bijela tvar pomaže različitim regijama mozga da učinkovito komuniciraju", kaže Gogol. Zaštita sive i bijele tvari ključna je za zdravo starenje i očuvanje kognitivnih sposobnosti. Jednostavnije rečeno, navika pijenja alkohola potkopava napore usmjerene na očuvanje zdravlja mozga.

Oštećenje krvnih žila

Mozak ovisi o zdravom protoku krvi. "Sve što narušava zdravlje krvnih žila može s vremenom utjecati i na kognitivnu otpornost", kaže Gogol. Upravo ta otpornost pomaže u zdravom starenju mozga.

Alkohol može oštetiti krvne žile i pridonijeti povišenom krvnom tlaku, fibrilaciji atrija, riziku od moždanog udara, oksidativnom stresu i upalama, osobito kod česte ili prekomjerne konzumacije, upozorava Gogol.

Manjak ključnih nutrijenata

Dr. Adam Mednick napominje da alkohol iscrpljuje tiamin, folate, vitamin B12 i druge ključne vitamine B skupine. Razlog je to što alkohol ometa njihovu apsorpciju u crijevima i smanjuje dotok hranjivih tvari u moždano tkivo. Ti nutrijenti imaju nekoliko važnih uloga, a među ostalim pomažu u proizvodnji neurotransmitera.

Posebno je važno što alkohol smanjuje razinu tiamina, vitamina B1, koji je ključan za zdrav metabolizam mozga, kaže Ramilevich. Niska razina tiamina može pridonijeti upali živčanog sustava i oštećenju tkiva, što negativno utječe na zdravlje mozga i može ubrzati starenje.

Poticanje upalnih procesa

Alkohol prolazi krvno-moždanu barijeru, gdje se razgrađuje u acetaldehid. To je toksični spoj koji može oštetiti moždane stanice putem upale i oksidativnog stresa. Ova kombinacija upale, stresa i oštećenja stanica može ubrzati promjene u mozgu povezane sa starenjem i oslabiti njegovu sposobnost samoobnove.

"Kronična upala s vremenom može oštetiti neurone i smanjiti volumen mozga, zbog čega on postaje manje otporan na starenje", dodaje Ramilevich.

Koliko je alkohola previše?

"Najsigurnija količina alkohola za zdravlje mozga vjerojatno je nula, posebno za ljude koji već imaju faktore rizika za kognitivno propadanje, probleme sa spavanjem, bolesti jetre, određene vrste raka, depresiju, povijest ovisnosti, probleme s ravnotežom ili obiteljsku povijest demencije", kaže Ramilevich.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila da ne postoji potpuno sigurna razina konzumacije alkohola, druge smjernice i dalje definiraju "umjereno" pijenje. Ramilevich napominje da se pod tim obično misli na jedno piće dnevno za žene i do dva za muškarce. "No, 'umjereno' ne znači i bez rizika", upozorava on.

Ako trenutno ne pijete, nemojte ni počinjati. Ako pijete, razmislite o tome koliko konzumirate, procijenite svoj odnos prema alkoholu i provjerite možete li smanjiti unos. Čak i mala smanjenja mogu s vremenom donijeti značajne koristi za zdravlje mozga.