ASTMA se definira kao doživotno, ali podnošljivo stanje koje može otežati disanje. Naime, astma uzrokuje upalu i stezanje dišnih puteva i pluća. Natečeni, uski dišni putevi pluća mogu dovesti do prekomjerne proizvodnje sluzi, što može utjecati na disanje.

Ovo stanje mogu potaknuti alergeni poput kućne prašine, peludi, trave i životinjske dlake, kao i nealergijski iritanti poput dima, pare ili zagađenja. Astma se često javlja u obiteljima i češća je kod ljudi s alergijama. Simptomi uključuju otežano disanje, kašalj, stvaranje sluzi i zvuk nalik zviždanju pri disanju.

Iako se astma s godinama može pogoršati, dobra je vijest da može doći u fazu remisije. Ona se prepoznaje ako nema napadaja koji zahtijevaju posjet liječniku i/ili ako ne koristimo kortikosteroide 12 mjeseci.

Međutim, remisija ne znači nužno da smo izliječeni. Prema pulmologu Sushantu Nanavatiju, postoje dvije vrste remisije astme. Prva je klinička, koju karakterizira odsustvo simptoma, napadaja, pogoršanja ili upotrebe kortikosteroide; i potpuna, koja se prepoznaje po normalnoj funkciji pluća bez ikakvih povišenih upalnih markera.

"Cilj liječenja astme je inicijalno postizanje kliničke remisije, a na kraju potpuna remisija", kaže on.

Ističe i da u 15.9 posto pacijenata odrasle dobi može doživjeti remisiju astme unutar pet godina. Postizanje i održavanje remisije ovisi o pacijentovom izbjegavanju izlaganja alergenima, korištenju učinkovitih tehnika inhaliranja i pridržavanju te održavanju zdravog, aktivnog načina života.