ZVUKOVI koji nas okružuju ključan su dio života, ali svakodnevne navike mogu odrediti koliko dugo i dobro ćemo ih čuti. Iako se čini bezazleno, audiolozi upozoravaju da neke rutine mogu postupno ili naglo dovesti do gubitka sluha.

"Naše su navike iznimno važne jer je oštećenje sluha kumulativno i podmuklo", objašnjava za Parade dr. Ross Cushing, audiolog i suosnivač centra Live Better Hearing + Balance. "Ono se nakuplja godinama zbog izloženosti svakodnevnoj buci, a ne nužno samo zbog jednog glasnog događaja. Zato su male odluke o glasnoći i trajanju izloženosti jedini način da se spriječi gubitak sluha uzrokovan bukom."

Podaci Nacionalnog instituta za gluhoću i poremećaje komunikacije (NIDCD) pokazuju da je, unatoč starenju stanovništva, udio osoba s oštećenjem sluha blago pao. U razdoblju od 1999. do 2004. iznosio je 16 posto, da bi se u razdoblju 2011.-2012. smanjio na 14 posto.

Iako je dob najvažniji prediktor gubitka sluha, ovi podaci ohrabruju jer pokazuju da je moguće utjecati na brzinu i opseg njegova pogoršanja. S druge strane, postoji mnogo svakodnevnih zvukova koji s vremenom mogu oštetiti sluh.

"Aktivnosti poput košnje travnjaka, odlasci na koncerte ili glasne igračke mogu biti štetne", kaže dr. Melissa Schnitzspahn, voditeljica audiologije u Medicinskom centru Sveučilišta Ohio State. "Neki zvukovi, poput pucnja petarde, toliko su glasni da već jedno izlaganje može uzrokovati gubitak sluha. Ako smo svjesni potencijalnih prijetnji, možemo ga učinkovitije zaštititi."

Među potencijalno štetnim navikama ističe se jedna koju mnogi smatraju zdravom, a čije posljedice mogu nastupiti već u najranijoj dobi. Liječnici objašnjavaju o čemu je riječ i koje su sigurne alternative.

Navika koja može oštetiti sluh

Audiolozi upozoravaju da korištenje uređaja za bijeli šum, premda popularno, može negativno utjecati na sluh. "Bijeli šum je zvuk koji kombinira sve tonove koje ljudsko uho može čuti, i to na istoj razini intenziteta", napominje dr. Schnitzspahn. Objasnila je da se uređaji koji ga emitiraju često koriste za lakše spavanje, umirivanje beba ili ublažavanje tinitusa, no istraživanja pokazuju da mogu štetiti i snu i sluhu.

Dr. Amy Sarow, audiologinja i direktorica edukacije u Hearing Trackeru, ističe da izloženost buci iznad određene razine postaje opasna. Zbog toga poslodavci moraju provoditi programe zaštite sluha za radnike izložene prosječnoj buci od 85 dBA tijekom osmosatnog radnog dana, što uključuje zaštitnu opremu i godišnje testove.

"Mnogi audiolozi koriste 85 dBA kao mjerilo jer izloženost iznad te razine postaje sve rizičnija s povećanjem glasnoće ili trajanja", objašnjava dr. Sarow. "Gubitak sluha može nastupiti naglo, uslijed jednog kratkog i iznimno glasnog zvuka poput pucnja, ili postupno zbog višesatne neprekidne izloženosti."

Neka istraživanja pokazuju da uređaji za bijeli šum mogu proizvesti zvuk glasniji od 85 decibela, što može oštetiti sluh ako su uključeni cijelu noć, objašnjava dr. Cushing i dodaje da se rizik povećava ponavljanjem iz noći u noć.

Čak i ako je glasnoća ispod 85 dBA, dr. Sarow upozorava da se šteta s vremenom nakuplja, osobito ako uređaj radi satima svake noći. "Tijekom dana ta osoba može biti izložena i drugoj buci na poslu ili u slobodno vrijeme. S vremenom, ukupna izloženost buci pridonosi postupnom gubitku sluha", kaže ona.

Uređaji za bijeli šum posebno su popularni za uspavljivanje beba, ali dr. Cushing upozorava da nisu bezopasni. "Najveći rizik predstavljaju situacije kada se uređaj pojača do kraja i stavi pored dječjeg krevetića kako bi prikrio okolnu buku te se ostavi da radi cijelu noć", kaže on.

Dr. Cushing dodaje da su bebe posebno osjetljive jer njihovi manji ušni kanali mogu pojačati visoke tonove i prouzročiti veća oštećenja. Ističe i zabrinutost oko utjecaja stalne buke na razvoj slušnog sustava, jer mozak uči obrađivati zvukove i tijekom spavanja.

Kako se zaštititi i koje su alternative

Ako ipak namjeravate koristiti uređaj za bijeli šum, dr. Cushing savjetuje da glasnoća na mjestu gdje vam se nalazi glava bude ispod 50 decibela. Ista razina preporučuje se i za bebe. Za mjerenje se može koristiti besplatna aplikacija CDC-a.

Uređaj bi trebao biti udaljen najmanje dva metra od kreveta, a ako ima tajmer, preporučuje se njegovo korištenje. "Kraće je sigurnije", kaže dr. Cushing. "Idealno bi bilo da se uređaj ugasi nakon što zaspite. Ako ipak mora raditi cijelu noć, stišajte ga na minimum i odmaknite."

Dr. Sarow kao alternativu predlaže uređaje koji proizvode ujednačenu buku na nižim razinama, poput ventilatora, ovlaživača ili pročišćivača zraka.

Druge navike štetne za sluh

Osim korištenja bijelog šuma, postoje i druge navike koje mogu ugroziti sluh. Dr. Schnitzspahn navodi nekoliko ključnih rizika: preslušavanje preglasne glazbe na slušalicama, nenošenje zaštite za uši tijekom bučnih aktivnosti poput rada s alatima ili odlazaka na koncerte te korištenje štapića za uši.

"Štapići su namijenjeni čišćenju vanjskog dijela uha, a ne uklanjanju cerumena", ističe dr. Schnitzspahn. "Njihovim korištenjem samo gurate vosak dublje i stvarate čep koji onda mora ukloniti liječnik. Ako je zvukovod blokiran, blokiran je i sluh."

"Najbolji način zaštite je prevencija: stišajte zvuk, ograničite vrijeme izloženosti buci ili koristite zaštitu", zaključuje dr. Sarow. "Kada do oštećenja sluha već dođe, slušna pomagala mogu poboljšati čujnost i jasnoću govora."