RASPRAVE o ravnoteži između poslovnog i privatnog života sve su prisutnije u kontekstu iscrpljenosti zaposlenika i loših uvjeta na tržištu rada. Dok mnogi radnici traže fleksibilnije modele rada i bolje granice, dio poslodavaca i dalje javno dovodi u pitanje opravdanost takvih zahtjeva.

Jedan od njih je Scott Kuru, osnivač i direktor tvrtke Freedom Property Investors, koji je na LinkedInu objavio stav da poslodavci ne bi trebali zapošljavati kandidate koji na razgovoru za posao spominju ravnotežu između posla i privatnog života (engl. work-life balance).

U objavi je napisao: "Nikada nemojte zaposliti nekoga tko traži ravnotežu između posla i privatnog života", dodajući da nije u potpunosti protiv tog koncepta, ali smatra da ljudi koji ga naglašavaju često ne žele profesionalno napredovati. Također je naveo da su četverodnevni radni tjedni, prema njegovu iskustvu, privlačili zaposlenike koji su "odustali od vlastitog rasta".

Ravnoteža između posla i privatnog života povećava produktivnost

Njegova objava izazvala je snažne reakcije drugih korisnika LinkedIna. Jedna komentatorica istaknula je da je izgaranje danas prepoznato kao službeno zdravstveno stanje te upozorila na visoke troškove koje to donosi zaposlenicima i poslodavcima.

Napisala je: "Izgaranje sada ima ICD-10 kod, potvrđeno stanje bolesti s ogromnim troškovima za zdravstveni sustav. Vrijeme je da promijenimo način na koji se odnosimo prema zaposlenicima". Brojni drugi profesionalci ocijenili su Kurua kao neosjetljivog prema suvremenim radnim uvjetima.

Istraživanja dovode u pitanje njegove tvrdnje. Studija iz prosinca 2020. pokazala je da je 76% radnika doživjelo izgaranje zbog prekomjernog radnog opterećenja, dok je tijekom razdoblja poznatog kao Great Resignation 41% zaposlenika napustilo posao u potrazi za fleksibilnijim uvjetima rada.

Također, zdrava ravnoteža između posla i privatnog života povećava angažman zaposlenika, smanjuje troškove zdravstvene skrbi i poboljšava učinkovitost, pri čemu uravnoteženi zaposlenici rade 21% učinkovitije. Iako skraćeni radni tjedni nose određene izazove za poslodavce, dugoročne koristi često nadmašuju rizike izgaranja.