TRUMPOVE tarife već su neko vrijeme ogromna tema rasprava u medijskom prostoru, ne samo ekonomskih stručnjaka već i sve većeg broja onih koji se tako osjećaju.

Stoga, očekivano je da da su mišljenja podijeljena i da postoje oni koji ih opravdavaju, oni koji ih kritiziraju, pa sve do onih koji ih nazivaju "velikim udarcem globalnoj ekonomiji" i onih koji smatraju da je pozadina svega malo drukčija i da se ekonomskim besmislom carina ne treba ni baviti jer su u ovom konkretnom slučaju prvenstveno u službi Trumpovih "diktatorskih poriva" i/ili pogodovanja korporacijama na štetu malih biznisa.

No, rasprave o porivima prepustit ćemo stručnjacima, a mi ćemo se pozabaviti onime o čemu se već neko vrijeme raspravlja, ali se na radaru mnogih ponovno našlo zahvaljujući najavi nove Nintendo konzole, koja je izazvala šok među konzumentima nakon što su shvatili da bi mnogi naslovi ubuduće mogli koštati 100 eura/dolara jer tarife će se odraziti ne samo na robnu trgovinu već i na uslužne sektore i kulturne industrije diljem svijeta. Osim toga, vrlo brzo postalo je jasno da se prednarudžbe u SAD-u odgađaju sve dok se jasno ne utvrdi kako će se tarife odraziti na cijenu.

Iako su izvorno predstavljene kao zaštita američke industrije i smanjenje trgovinskog deficita, ove mjere su brzo pokazale potencijal za širenje negativnih posljedica na cijene krajnjih proizvoda i usluga. I pritom govorimo o filmu, glazbi i gamingu.

Što će se zaista dogoditi, malo tko u ovom trenutku zna, a i ovaj tekst tek je kompilacija nagađanja koja ovih dana kolaju internetom. Neka od tih predviđanja bit će ekonomski slabo potkovana, druga će biti rezultat klasične novinarske sklonosti hiperboli ili panično tumačenje terminologije koju do kraja ne razumijemo. No, u konačnici sve su to pokretači rasprave o temi koja se svih nas tiče.

Ako vam se ne da prolaziti kroz cijeli tekst, ovo je spoiler - sve će biti skuplje. 

Porast cijena na više razina

Tarife predstavljaju porez na uvoz određenih roba i usluga, čime se izravno povećava trošak nabave za domaće tvrtke koje koriste te uvezene komponente ili gotove proizvode.

Kada se troškovi proizvodnje povećaju, proizvođači i distributeri često prenose te dodatne troškove na potrošače kroz povećanje maloprodajnih cijena. U slučaju kulturne industrije, gdje su granice između domaće proizvodnje i međunarodne distribucije vrlo tanke, cijene bi mogle porasti na više razina.

Što se glazbe i koncerata tiče, umjetnici, produkcijske kuće i organizatori koncerata često ovise o uvozu opreme, odjeće, pa čak i glazbenih instrumenata. Povećanje troškova tih komponenti može rezultirati višim ulaznicama za koncerte, skupljim merchandisingom, a time i višim cijenama glazbenih produkcija.

Filmska industrija se oslanja na tehnologiju snimanja, postprodukciju i distribuciju, pri čemu su mnoge od tih tehnologija globalno povezane. Tarife mogu uzrokovati poskupljenje opreme i softvera, što se reflektira na konačne troškove filmske produkcije, distribucije i, konačno, cijene ulaznica u kinima i platformi za streaming.

Industrija videoigara također koristi međunarodne lance opskrbe za hardver, softver i dodatne komponente poput gaming periferije. Cijene ovih proizvoda, kao i cijene digitalnih distribucijskih platformi, mogu rasti uslijed viših proizvodnih troškova i dodatnih carinskih opterećenja.

Veliko poskupljenje = velike štete

No, ovo su uglavnom generalne informacije, a što o svemu kažu stručnjaci?

Strahovi da će nove Trumpove carine izazvati recesiju odrazili su se na široku rasprodaju dionica na burzi u četvrtak.

Trumpove "recipročne" carine "neće uzrokovati veliku izravnu štetu" medijskim i zabavnim tvrtkama, napisao je viši analitičar dionica Morningstara Matthew Dolgin u istraživačkoj bilješci od 3. travnja. Osim tvrtki poput Applea i Rokua, za koje hardver čini značajan dio prihoda, većina tvrtki u tom sektoru "ne oslanja se puno ili uopće na prodaju robe". "Međutim, većina se izravno oslanja na potrošačku potrošnju, pa bi gospodarska slabost koja proizlazi iz carina mogla ometati poslovanje."

Tvrtke pogođene višim carinama neće apsorbirati te troškove - što bi značilo veće cijene za potrošače. A među potrošačima, "jedno od prvih mjesta na kojima će manje trošiti je na medije i zabavu", rekla je za Variety CJ Bangah, direktorica u PwC-ovoj praksi za telekomunikacije, medije i tehnologiju.

Gospodarski pad također bi rezultirao manjom potrošnjom na oglašavanje, rekla je Bangah, a dolari od oglašavanja "pokreću veliki dio medijske i zabavne industrije". To bi moglo značiti "dvostruki udarac" za holivudske igrače s padom potrošačke i oglašivačke potrošnje, rekla je. U takvom okruženju "imperativi su jednostavni", kaže Bangah. Njezin savjet: "Apsolutno nemojte smanjivati kvalitetu sadržaja i korisničko iskustvo te istovremeno budite vrlo promišljeni o područjima u kojima treba stegnuti remen i raditi učinkovitije."

Mogu postojati i drugi valoviti učinci. Dok se europske zemlje bore s gospodarskim učincima carina i implikacijama novog pristupa SAD-a međunarodnim sukobima, "sentimenti prema američkim filmovima i medijima mogli bi se promijeniti među europskom javnošću", rekla je Maggie Switek, ekonomistica i viša direktorica istraživanja u Milken Institutu, nestranačkom think-tanku, i dodala: "Prerano je reći kakvi bi mogli biti dugoročni učinci tih promjena sentimenta, ali bit će važno pratiti podatke o javnom mnijenju kako bi se bolje razumjelo što bi Hollywood mogao očekivati u budućnosti."

Mali znakovi optimizma

Brojni svjetski čelnici kritizirali su carine, a američka trgovinska skupina za videoigre Entertainment Software Association (ESA) sada je upozorila da će financijski plan imati "stvaran i štetan utjecaj" na industriju igara.

Obraćajući se Stephenu Totilu (preko njegovog newslettera Game File), viša potpredsjednica ESA-e Aubrey Quinn upozorila je da će Trumpove carine i odgovor drugih zemalja poskupiti sve.

"Bilo koji proizvod koji bi potrošač kupio vjerojatno će biti podložan mnogim najavljenim carinama, a sve se to gomila jedno na drugo", objasnila je i dodala: "Mislim da ono što smo čuli nije kraj priče, ni za Sjedinjene Države ni za druge zemlje."

Međutim, ESA je navodno optimistična da će postojati rješenje koje neće naštetiti američkim industrijama, uključujući i njihovu, i koje neće naštetiti američkim potrošačima.

Kada su carine najavljene u veljači, ESA je izdala priopćenje u kojem se navodi da bi dodatni porezi na uređaje za videoigre i srodne proizvode negativno utjecali na stotine milijuna Amerikanaca i naštetili značajnom doprinosu industrije američkom gospodarstvu.

No, Trumpove tarife osjetne su daleko izvan granica SAD-a. Europska unija, Azija i drugi dijelovi svijeta suočili su se s povećanim cijenama uvozne robe, što je dovelo do lančanih reakcija. Primjerice, Switch 2 u Japanu je jeftiniji, ali i lokaliziran. Isto tako, digitalne igre u Hrvatskoj neće biti znatno jeftinije nego u Americi jer Ameri bi u tom slučaju VPN-ali priču i kupovali u našim digitalnim trgovinama, pa smo tako svi pogođeni. 

Dok je SAD primarni ciljani subjekt, mnoge zemlje diljem svijeta osjete posljedične efekte jer se globalna potražnja mijenja, a cijene sirovina i gotovih proizvoda rastu. Kulturne industrije, koje su izrazito osjetljive na promjene potrošačkih navika i troškove proizvodnje, moraju prilagoditi svoje poslovne modele kako bi preživjele u novim uvjetima.

Osim toga, videoigre nisu jedine.

Meredith Placko, izvršna direktorica tvrtke Steve Jackson Games koja proizvodi društvene igre i igre s kartama, kaže da je carina od 54 posto na robu uvezenu iz Kine, koja stupa na snagu 5. travnja, "seizmički pomak" za industriju društvenih igara i da će "cijene rasti".

Ljudi zaduženi za TV ne strahuju pretjerano. No, iako se carine tehnički ne bi trebale odnositi na TV emisije ili TV filmove, pojačani su strahovi da će protekcionističke vrijednosti koje propovijeda Trumpova administracija navesti velike studije i streaming servise da odustanu od snimanja sadržaja u inozemstvu.

Još u siječnju Jay Hunt, predsjednica Britanskog filmskog instituta, izjavila je da je zabrinuta zbog "vrlo protekcionističkog jezika oko Hollywooda", što je bila jasna aluzija na Trumpovu novu vladu. Istovremeno, od požara u Los Angelesu postoji obnovljeni napor da se produkcija vrati u Hollywood, a Deadline je u srijedu otkrio da mala skupina radi na lokalnom rješenju kako bi pomogla vratiti filmove srednjeg budžeta u grad.

Taj plan uključuje smanjenje "opterećujućih propisa i dozvola", kao i drugih "nepotrebnih naknada, nedosljednih sigurnosnih zahtjeva".

Breaking news: Poskupjet će i kod nas 

Što sve ovo znači za nas? Budući da već ionako živimo u svijetu sumanutih cijena koje svakodnevno divljaju i tjeraju nas da ozbiljno razmislimo o životu u pećini, nije teško predvidjeti da ovo neće biti pobjeda za hrvatski džep.

Hrvatsko tržište, premda relativno malo u usporedbi s glavnim svjetskim centrima kulturne industrije, ne ostaje imuno na promjene koje donose globalne ekonomske prilike i izazovi.

Hrvatska, kao destinacija za mnoge međunarodne glazbene festivale i koncerte, osjetit će porast troškova ulaznica. Organizatori događanja koji nabavljaju opremu i logističku podršku iz inozemstva suočit će se s višim troškovima, što će se reflektirati na krajnju cijenu za publiku. Osim toga, lokalni izvođači, koji se sve više oslanjaju na međunarodne suradnje, mogli bi prenijeti povećane troškove na svoju produkciju i turneje.

Iako hrvatski filmski sektor nije tako velik kao američki ili europski, povećanje cijena opreme i softverskih alata utječe i na domaće produkcije. Troškovi postprodukcije, kao što su specijalni efekti i digitalna obrada, rastu s povećanjem cijena uvoznih komponenti. Ovo može dovesti do skupljih produkcija ili, alternativno, do smanjenja kvalitete produkcije ako se budžeti prilagode novim, višim troškovima.

Hrvatsko tržište videoigara, koje je u porastu, bit će pogođeno globalnim poskupljenjima.

Iako se veliki dio distribucije odvija digitalno, proizvodnja hardverskih komponenti, unutar koje su utjecaji tarifa najizraženiji, može povećati cijene konačnih proizvoda. Također, razvojne kuće u Hrvatskoj koje surađuju s inozemnim partnerima mogu se suočiti s većim troškovima, što se može reflektirati na cijene igara ili na investicijske odluke unutar industrije.

U Hrvatskoj, kao i drugdje, maloprodajni lanac kulturnih proizvoda - od fizičkih izdanja glazbenih albuma do ulaznica za kina - bit će pogođen povećanjem troškova. Trgovine će morati podići cijene kako bi održale profitabilnost, što može utjecati na potrošačku potražnju. Povećane cijene mogu dodatno ograničiti pristup nekim segmentima potrošača, osobito onima s nižim primanjima.

Naravno, manje novca znači i manje trošenja.

Naprimjer, posjet koncertima, kazalištima ili kinima često je važan dio društvenog života, a njihove skuplje ulaznice mogu ograničiti mogućnost sudjelovanja određenih društvenih skupina u kulturnim događanjima. I ovdje ne govorimo samo o ugroženim skupinama jer, zahvaljujući suludim cijenama, mnogi bi vrlo brzo mogli doći do zaključka da su ugrožena skupina.

Ima li svjetla na kraju tunela?

Ipak, kako to i inače biva, mora postojati svjetlo na kraju tunela jer svaka nova situacija, koliko god naizgled teška i bezizlazna bila, otvara i nove mogućnosti.

Nadamo se da je to istina.

Iskreno se nadamo.

Kako bi se izbjegle dodatne tarife, tvrtke mogu tražiti alternativne dobavljače ili premještati proizvodnju u zemlje koje nisu pogođene mjerama. U slučaju kulturne industrije to bi moglo značiti veću suradnju s domaćim proizvođačima opreme i tehnologije.

Pojava digitalnih platformi i streaming servisa smanjuje potrebu za fizičkim proizvodima i međunarodnim transportom, što može djelomično neutralizirati učinke tarifa iako taj udarac neće biti prevelik jer kupnja fizičkih medija toliko je mala i nišna da neće predstavljati ogroman udarac za bilo koju skupinu osim kolekcionare.

Filmska i glazbena industrija već bilježe trend preusmjeravanja prema online distribuciji, što može pomoći u smanjenju utjecaja viših troškova na krajnjeg potrošača. Na kraju krajeva, ovo će samo ubrzati težnje gaming industrije da dodatno pojača digitalnu kupnju iako je primjer Nintenda pokazao da je digitalno jeftinije, ali ne puno jeftinije.

Točnije, skuplje je nego što je bilo na prošloj generaciji i to definitivno nije poziv da odriješimo kesu, već da se okrenemo piratstvu. Što će kod nas na "divljem zapadu" definitivno biti slučaj. I što se filmova i glazbe i igara tiče.

Vlade, uključujući i hrvatsku, mogu intervenirati kroz subvencije i poticaje za domaće proizvođače u kulturnoj industriji, čime se nastoji ublažiti utjecaj globalnih trgovinskih politika. Takve mjere mogle bi potaknuti razvoj domaće kreativne scene i osigurati da potrošači i dalje imaju pristup kulturnim sadržajima po razumljivijim cijenama.

Povećanje cijena može potaknuti potrošače da traže alternativne načine konzumacije kulturnih sadržaja - od posjeta lokalnim kulturnim događanjima, preko korištenja streaming servisa, do povećane popularnosti digitalnih distribucijskih platformi.

Ili piratstva. Mnogi će se okrenuti piratstvu.

Ekonomski ekosustav

Ovo je krajnje složena tema i teško je uopće pokušati predvidjeti načine na koji bi se stvari unutar industrije zabave mogle promijeniti, ali jedno je sigurno - promjene su neizbježne.

Primjeri iz svijeta glazbe, filma, koncerata i videoigara samo pokazuju koliko je globalno tržište međusobno ovisno te kako se promjene u jednoj industriji mogu brzo prenijeti na druge sektore. To smo znali i ovo definitivno nije situacija koja nam je "otvorila oči" jer sve je povezano u ekonomskom ekosustavu.

Unatoč složenosti i neizvjesnosti budućih trendova, jasno je da će se globalni pritisci, uključujući one izazvane trgovinskim mjerama poput Trumpovih tarifa, morati uzeti u obzir prilikom oblikovanja strategija u kulturnim industrijama.

Posljednji učinci ovih politika mogli bi potaknuti inovacije, ali i zahtijevati pažljivo razmatranje kako bi se osiguralo da kulturni sadržaji ostanu dostupni i cjenovno prihvatljivi za širu javnost, čime se istovremeno potiče razvoj lokalne kulture i ekonomije. Ukratko, doći ćemo do rješenja, ali put bi mogao biti teži nego što smo mislili.