Sve više Hrvata ljeti bira Skandinaviju. "Interes je eksplodirao, ture su rasprodane"
ZAGREPČANI Tamara i Stjepan prošlog su ljeta proveli desetak dana na nordijskoj turi. Avionom, autobusom i brodom obišli su Kopenhagen, Stockholm, Oslo i Helsinki. "Željeli smo se malo rashladiti i vidjeti nešto novo. I opet bismo došli kad bismo mogli", govori ovaj bračni par čijim se primjerom u posljednje vrijeme vodi sve više europskih i hrvatskih turista.
Condé Nast Traveler, jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih turističkih časopisa na svijetu, proglasio je "coolcation" jednim od najvažnijih putničkih trendova još 2024. godine. Coolcation je kovanica nastala od engleskih riječi cool (hladno) i vacation (odmor) i opisuje fenomen odabira hladnijih i ugodnijih destinacija za ljetni odmor.
Zbog klimatskih promjena, ljeta postaju sve toplija i nesnosnija, posebice na Mediteranu, što nordijske destinacije, baltičke zemlje, ali i Irsku i Veliku Britaniju čini atraktivnim odredištima za sve više turista. Prema istraživanjima Europske komisije, sve veći udio turista kaže da klimatske promjene utječu na njihove odluke o destinacijama za ljetni odmor, a 28 posto kaže da preferiraju hladnije vrijeme.
Agencije bilježe rast interesa za sjever Europe
Sve vodeće hrvatske putničke agencije u ponudi imaju ljetne ture prema sjeveru Europe, koje se u pravilu brzo rasprodaju. Dalibor Drakulić iz zagrebačkog Integrala kaže da zbog ograničenog broja polazaka ne može govoriti o povećanju u odnosu na prethodne godine, ali da iz godine u godinu raste interes putnika za ljetna putovanja u nordijske i druge sjevernoeuropske zemlje.
"Najviše interesa primjećujemo za Skandinaviju, odnosno Dansku, Norvešku i Švedsku, kao i za itinerere koji uključuju veće gradove poput Kopenhagena. Istodobno bilježimo velik porast interesa za krstarenja, posebno za rute sjeverom Europe, norveškim fjordovima i baltičkim prijestolnicama.
Putovanja jugom Europe tradicionalno organiziramo u nešto manjoj mjeri tijekom srpnja i kolovoza. Razlog su visoke temperature, posebno zato što naši programi najčešće uključuju intenzivnije razgledavanje i obilazak većeg broja gradova. Takve ture putnicima su ugodnije u proljetnim i jesenskim terminima", rekao je Drakulić za Index.
Upravo ovaj trend ističe i dr. Robert Pettersson, stručnjak za turističke znanosti na Mittuniversitetetu u švedskom gradu Sundsvallu, koji u razgovoru za Dagens Nyheter prije nekoliko dana navodi tri vidljive promjene.
"Južnoeuropske zemlje učinit će sve kako bi zadržale svoju poziciju i umirile turiste. Zato ulažu u klimatizaciju i sjenovita okruženja, a aktivnosti premještaju u noćne sate. Druga promjena je da turisti i dalje posjećuju Španjolsku, Italiju, Francusku i Grčku, ali biraju svibanj ili rujan umjesto srpnja i kolovoza. Treća promjena je da se karta odmora polako pomiče prema sjeveru."
Posebno izražen interes za putovanja na europski sjever posljednjih sezona bilježe i u Palma Travelu, koji već više godina u svojoj ponudi ima programe pod nazivom "Ljeto na sjeveru". Od kraćih city breakova po Kopenhagenu i Stockholmu, preko Islanda do norveških fjordova te baltičke i škotske ture.
"Da je interes za ovakva putovanja sve veći, najbolje pokazuje činjenica da se pojedini naši programi za sjever rasprodaju neposredno po objavi. U usporedbi s prethodnim godinama, rast interesa možemo procijeniti i na vrlo visokih 100 posto, odnosno možemo reći da se interes u posljednjih nekoliko godina praktički udvostručio", kaže Jelena Zrilić iz Palma Travela i dodaje:
"Putnici ističu ugodnije temperature kao motiv"
"Kada razgovaramo s putnicima, kao jedan od glavnih motiva za odabir sjevera tijekom ljetnih mjeseci izdvajaju upravo ugodnije temperature. Ljudi sve češće žele ljeto provesti aktivno, istražujući destinacije, umjesto da cijeli odmor provedu statično na visokim temperaturama.
Čini se da se mijenja i sama percepcija ljetnog odmora jer putnici sve češće ne traže nužno sunce i more, već žele doživjeti nešto novo, biti aktivni i tijekom ljeta otkrivati destinacije koje su im prije možda bile rezervirane za neka druga godišnja doba."
Do konkretnih podataka o putovanjima hrvatskih građana na nordijske destinacije zasad je teško doći, no sve ukazuje da su se uklopili u trend pojačanih putovanja prema sjeveru. Zanimljivo je da čak i Farski Otoci, mali arhipelag između Islanda, Norveške i Škotske, prolaze kroz pravu turističku renesansu. Prema podacima organizacije Visit Faroe Islands, broj posjetitelja Farskih Otoka povećavao se od 2019. do 2025. za oko 10 posto godišnje.
Otoke koji imaju 56000 stanovnika sada godišnje posjećuje oko 130000 turista. Tijekom ljetnih mjeseci hoteli su gotovo potpuno puni, iako cijene idu i do 400 eura za noć u dvokrevetnoj sobi. O turističkim rekordima piše se i u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj, koja je već 2025. imala rekordnih 7,2 milijuna noćenja stranih turista.
Prema podacima Eurostata, u prvom kvartalu 2026. godine Danska je imala čak 9,3 posto više turističkih noćenja nego u istom razdoblju prethodne godine. Veći porast u Europskoj uniji zabilježile su samo Irska i Malta, dok je Hrvatska na odličnom četvrtom mjestu. Prosječno je broj turističkih noćenja na razini cijele Europske unije porastao za 3,4 posto.
"Gotovo svi trendovi putovanja trenutačno govore u korist nordijske regije. Mnogi Europljani žele ići na mjesta gdje nema toliko gužve i žele se ustati sa svojih ležaljki i sjesti na bicikle. Sve više ljudi danas traži iskustva umjesto materijalnih stvari i putovanje ne doživljavaju samo kao odmor, već i kao ulaganje u dobrobit i oporavak", rekla je Susanne Andersson, izvršna direktorica turističke organizacije Visit Sweden, za Dagens Industri.
"Cijena je još uvijek ključna"
No, još uvijek se ne može zaključiti da su klimatske i temperaturne razlike glavni motiv pri odabiru odredišta za odmor. Čini se da cijena, vrijeme putovanja i navike igraju veću ulogu. Dino Duspara iz agencije Azimut Travel također vjeruje da je cijena putovanja još uvijek ključna.
"I mi bilježimo veći interes za sjeverne destinacije. Svake godine, početkom kolovoza nudimo Skandinaviju i Baltik i tura se uvijek rasproda do početka srpnja. Vjerojatno bismo imali i više putnika, ali ograničeni smo brojem i veličinom autobusa. No, mislim da je cijena glavni faktor popularnosti ove ture, koja je povoljnija od najjeftinijeg hotela na Jadranu za isto razdoblje", rekao je Duspara za Index.
