IAKO mnogi pamte da godišnja doba počinju 21. u mjesecu, to zapravo nije pravilo. Početak jeseni svake se godine malo mijenja, a ove godine stiže 23. rujna u 2 sata i 5 minuta po srednjoeuropskom ljetnom vremenu.

Taj trenutak označava jesensku ravnodnevicu ili ekvinocij, odnosno astronomski početak jeseni na sjevernoj polutki. Tada Sunce prelazi preko nebeskog ekvatora prema jugu, a dan i noć gotovo su jednako dugi.

Razlika između datuma početka jeseni nastaje zato što postoje dva načina računanja godišnjih doba. Meteorolozi koriste jednostavniji kalendarski sustav, dok astronomi prate točan položaj Zemlje u odnosu na Sunce.

Meteorološka i astronomska jesen nisu isto

Za meteorologe jesen počinje uvijek 1. rujna i traje do kraja studenoga. Taj se sustav koristi jer olakšava usporedbu vremenskih podataka iz različitih godina.

Astronomska jesen počinje tek u trenutku ravnodnevice, koja se može dogoditi 22. ili 23. rujna. Završava zimskim solsticijem, koji nastupa 21. ili 22. prosinca.

Što se događa tijekom ravnodnevice?

Riječ ekvinocij dolazi od latinskih riječi "aequus" i "nox", koje znače "jednaka noć". Iako se često kaže da su na taj dan dan i noć jednako dugi, stvarnost je malo drugačija.

Zbog prelamanja Sunčeve svjetlosti u atmosferi i načina na koji se računa izlazak i zalazak Sunca, dan na datum ravnodnevice traje nekoliko minuta dulje od noći.

Tijekom ravnodnevice Zemljina os nije nagnuta ni prema Suncu ni od njega. Sunčeve zrake tada padaju izravno na ekvator, zbog čega obje Zemljine polutke dobivaju približno jednaku količinu svjetlosti.

Zašto se početak jeseni mijenja?

Datum početka jeseni mijenja se zbog nekoliko astronomskih razloga. Zemlji za obilazak oko Sunca nije potrebno točno 365 dana, nego 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 45 sekundi.

Tih nekoliko dodatnih sati svake se godine nakuplja, a kalendar ih ispravlja prijestupnim godinama. Zbog toga se trenutak ravnodnevnice pomiče, pa jesen ne počinje uvijek istog datuma.

Na to utječe i Zemljina eliptična putanja oko Sunca. Zemlja se ne kreće uvijek istom brzinom, pa godišnja doba nisu jednako duga. Na sjevernoj polutki ljeto traje nešto dulje od zime.

Zbog svih tih čimbenika početak jeseni može pasti 22. ili 23. rujna, a vrlo rijetko i na druge datume. U budućnosti će jesenska ravnodnevica sve češće nastupati 22. rujna.

Ni ostala godišnja doba ne počinju uvijek istog dana. Proljeće najčešće stiže 20. ožujka, ljeto 20. ili 21. lipnja, a zima 21. ili 22. prosinca.