NA HRVATSKOM tržištu rabljenih automobila mogu se pronaći vozila koja su promijenila više od 20 vlasnika, prošla kroz pola Europe ili im je kilometraža smanjena za stotine tisuća kilometara.

Usprkos rastu tržišta novih vozila, rabljena vozila i dalje su najtraženija, a najčešće se radi o vozilima pristiglim iz okolnih zemalja.

A gdje ima transakcija, ima i prostora za prevaru. Stoga je pri kupovini rabljenog vozila pojačan oprez prvo pravilo, a krilatica da je najjeftinija kupnja na kraju najskuplja pravilo koje uvijek vrijedi. To pokazuju i najnoviji podaci tvrtke carVertical za 2025. godinu, koji otkrivaju ekstremne slučajeve manipulacije i prikrivanja stvarne povijesti vozila. Istraživanje se temelji na analizi izvješća o povijesti vozila koja su korisnici kupili tijekom 2025. godine u 18 europskih zemalja.

Osim lažirane kilometraže i skrivenih oštećenja, problem predstavljaju i česte promjene vlasnika te prelazak vozila kroz više država. Rezultati pokazuju da se na tržištu mogu pronaći automobili "pomlađeni" za stotine tisuća kilometara, s vrlo skupim oštećenjima i složenom poviješću vlasništva.

Automobili u Hrvatskoj mijenjaju i do sedam država

Velik broj vozila tijekom svog životnog vijeka prelazi granice i mijenja vlasnike, što dodatno otežava praćenje njihove stvarne povijesti.

Prema podacima iz istraživanja, rekord po broju država registracije u Hrvatskoj drži Renault Clio, koji je bio registriran u čak sedam različitih država. Slijede Audi A4, BMW X6 M i Mercedes-Benz GLC, kod kojih je zabilježena promjena u pet država.

Sličan trend vidljiv je i kod broja vlasnika. BMW serije 6 zabilježio je čak 21 promjenu vlasništva, dok BMW serije 1 ima 17, a BMW serije 3 čak 16 različitih vlasnika.

Stručnjak za automobilsko tržište Matas Buzelis upozorava da ovakva rotacija često ukazuje na probleme s vozilom. Ako automobil učestalo mijenja vlasnike, to u mnogim slučajevima znači da postoje ozbiljni nedostaci koji se ne rješavaju, već se vozilo preprodaje dalje. Buzelis također ističe da kupci često nisu svjesni da je vozilo prošlo kroz više država, a bez provjere povijesti do tih je informacija gotovo nemoguće naknadno doći.

Poseban problem predstavlja činjenica da neke države, poput Njemačke, ne dijele podatke o vozilima s drugim zemljama. Nakon izvoza, pristup povijesti vozila postaje ograničen, što otvara prostor za manipulacije i obmanu kupaca.

Vozila s desecima oštećenja

Podaci pokazuju i zabrinjavajuće brojke kada je riječ o oštećenjima vozila. Automobil s najviše zabilježenih oštećenja u Hrvatskoj bio je Volkswagen Passat, s čak 21 zapisom.

Slijede Renault Master s 20 oštećenja i Volkswagen Golf s 19. Važno je naglasiti da veći broj zapisa ne znači nužno isti broj prometnih nesreća, jer se više oštećenja može odnositi na jedan događaj. Ipak, takvi podaci jasno ukazuju na ozbiljnost oštećenja.

Kada je riječ o najskupljim štetama, prednjače luksuzni automobili. Najveću ukupnu vrijednost oštećenja u Hrvatskoj imali su Lamborghini Urus s 295.000 eura, Ferrari 812 Superfast s 215.000 eura i Ferrari Roma s 195.000 eura.

Izvješća o povijesti vozila mogu pomoći u prepoznavanju oštećenih dijelova, no bez dodatne provjere kupnja takvog automobila može se naknadno pretvoriti u ozbiljan problem, osobito prilikom daljnje prodaje.

Kilometraža vraćana za stotine tisuća kilometara

Jedan od najčešćih oblika prevare na tržištu rabljenih automobila i dalje je manipulacija kilometražom. Budući da vozila s većom kilometražom postižu nižu cijenu, smanjenje broja prijeđenih kilometara i dalje je raširena praksa.

Najekstremniji slučajevi u Hrvatskoj pokazuju koliko problem može biti ozbiljan. Mercedes-Benz V klase prednjači s prosječnim smanjenjem kilometraže od čak 281.000 kilometara. Slijede Ford Transit s 249.000 kilometara i Volvo XC40 s vraćenih 238.000 kilometara.

Takve manipulacije posebno pogađaju kupce skupljih vozila, koji zbog lažiranih podataka mogu preplatiti automobil i za desetke tisuća eura. I u ovom slučaju postoji problem nerazmjenjivanja podataka o povijesti automobila između država. Kao rješenje stručnjaci navode potrebu za zajedničkom europskom politikom koja bi omogućila transparentan uvid u povijest vozila i smanjila mogućnost prijevara.