U POLJSKOJ višak hrane ne mora završiti u smeću. U sve većem broju gradova postavljeni su javni hladnjaci i police u koje građani mogu ostaviti hranu koju neće pojesti, ali i iz kojih mogu uzeti ono što im treba. Bez prijave, provjere prihoda i pitanja o tome zašto nešto uzimaju.

Koncept za smanjenje otpada od hrane

Riječ je o takozvanim "community" hladnjacima, odnosno punktovima za dijeljenje hrane. Ideja je jednostavna: ako kod kuće imate višak hrane, ostavite je u hladnjaku ili na polici kako bi je netko drugi mogao iskoristiti. Ako vam nešto treba, jednostavno otvorite hladnjak i uzmete.

Koncept je posebno zanimljiv jer nije zamišljen isključivo kao oblik pomoći siromašnima. Naglasak je na smanjenju bacanja hrane, pa hladnjake mogu koristiti baš svi - studenti, umirovljenici, obitelji, zaposleni ili prolaznici koji su jednostavno pronašli nešto što će im dobro doći.

Samo u Varšavi ih trenutno ima nekoliko desetaka, raspoređenih po različitim dijelovima grada, a broj takvih lokacija raste. Grad kroz kampanju "Don't waste food - use food sharing" građane podsjeća da hranu koju neće pojesti mogu proslijediti nekome drugome.

Važno je slijediti nekoliko pravila

Pravila su prilično jednostavna. Tvornički zapakirani proizvodi mogu se ostaviti u hladnjaku ili na polici, dok domaća kuhana hrana mora biti dobro zatvorena i označena sastojcima te datumom pripreme. Ne ostavljaju se sirovo meso, jela sa sirovim jajima, proizvodi od nepasteriziranog mlijeka ni pokvarena hrana.

Važno je i razlikovati oznake na hrani. Proizvodi kojima je prošao rok "najbolje upotrijebiti do" mogu se ostaviti ako su i dalje sigurni za konzumaciju, dok se hrana nakon isteka roka "upotrijebiti do" ne bi trebala dijeliti. Korisnici su također odgovorni za održavanje reda i čistoće u hladnjaku.

Sve je krenulo prije nekoliko godina

Ideja se u Poljskoj počela širiti prije nekoliko godina, a danas postoji više od stotinu službenih Foodsharing Poland lokacija, uz dodatne hladnjake koje vode gradovi, sveučilišta, udruge i lokalne inicijative. U njihovu punjenju sudjeluju i pekarnice, restorani, obitelji i pojedinci. Netko će ostaviti kruh koji nije prodan na kraju dana, netko višak kuhanog ručka, a netko hranu koja mu je ostala nakon blagdana.

Takvi hladnjaci rješavaju dva problema istovremeno. Hrana koja bi možda završila u otpadu dobiva novu priliku, dok osoba koja je uzme ne mora prolaziti nikakvu administraciju niti dokazivati da joj je potrebna.

Upravo je to možda i najzanimljiviji dio cijele ideje. Hladnjak stoji na javnom mjestu, vrata može otvoriti bilo tko, a sustav funkcionira na povjerenju. Netko ostavi ono što mu ne treba, drugi uzme ono što će pojesti, a između njih ne mora postojati nikakav kontakt.

Poljski model tako pokazuje da smanjenje bacanja hrane ne mora uvijek izgledati kao velika državna mjera. Ponekad je dovoljno postaviti hladnjak na dostupno mjesto i omogućiti ljudima da višak hrane jednostavno proslijede dalje.