Foto: Shutterstock

DJECA koja su brže dobivala na težini i obujmu glave u prvom mjesecu života riješila su test inteligencije u dobi od šest godina nešto bolje od druge djece. Međutim, djetetov rani razvoj nije utjecao na ponašanje kasnije u životu.

"Otkrili smo da je brži rast u prva četiri tjedna života povezan s blagim povećanjem kvocijenta inteligencije u dobi od 6,5 godina, ali ne i da ima ikakve veze s djetetovim ponašanjem", ispričala je vodeća autorica istraživanja Lisa Smithers sa Sveučilišta u Adelaideu u Australiji. Dodala je kako istraživanje sugerira koliko je važno što prije potražiti pomoć ako postoje bilo kakve brige oko djetetova rasta ili hranjenja kako bi se problem brzo i rano riješio.

"Međutim, ne možemo reći da brži rast uzrokuje viši kvocijent inteligencije. Moguće je da se radi o fenomenu obrnute kauzalnosti, tj. da djeca nižeg kvocijenta inteligencije nešto sporije rastu", dodala je.

Istraživanje je obavljeno na 17 tisuća majki i njihove djece iz Bjelorusije. Sudjelovale su samo majke koje su na jednom porodu rodile jedno, zdravo dijete, nakon barem 37 tjedana trudnoće. Objavljeno je u časopisu Pediatrics.

Djeca su mjerena i vagana tijekom prva četiri tjedna života, a inteligencija je testirana pomoću više IQ skala koje su kombinirano dale kvocijent između 50 i 150. Prosjek je bio 100. Ponašanje su ocijenili roditelji i učitelji ispunjavanjem upitnika. Bebe koje su imale veći prirast u težini i opsegu glave prosječno su imale viši kvocijent inteligencije za 1,5.