UVOĐENJE dohrane važan je korak u razvoju bebe, a roditelji se često pitaju kada je vrijeme da dijete prijeđe s glatkih kašica na hranu s komadićima. Iako mnogi odgađaju taj korak zbog straha od gušenja, upoznavanje s različitim teksturama važno je za razvoj žvakanja i gutanja.

Kada početi s komadićima hrane?

Dohrana se obično uvodi oko navršenih šest mjeseci, kada beba može stabilno držati glavu, sjediti uspravno uz potporu i gutati hranu umjesto da je izbacuje jezikom.

Nije potrebno čekati da bebi izrastu zubi. Desni su dovoljno čvrste za gnječenje dobro kuhane hrane, a žvakanje se razvija postupno.

Neke bebe počinju s glatkim kašicama, dok druge odmah istražuju mekanu hranu koju mogu držati u rukama. Ako se kreće s kašicama, važno je postupno uvoditi gušće i grudaste teksture. Preporučuje se da bebe do otprilike osmog ili devetog mjeseca počnu dobivati i mekane komadiće, ovisno o razvojnoj spremnosti.

Kako sigurno uvesti komadiće?

Za početak su prikladne namirnice koje se lako mogu zgnječiti između prstiju, poput dobro kuhane mrkve, tikvice, brokule ili krumpira te zrele banane i avokada.

Hrana se može ponuditi zgnječena vilicom ili u obliku većih, mekanih komada koje beba može držati u šaci. Kako razvija sposobnost hvatanja palcem i kažiprstom, mogu se uvoditi i manji, mekani zalogaji.

Beba tijekom jela mora sjediti uspravno, a odrasla osoba treba je neprestano nadzirati. Važno je ne požurivati je i dopustiti joj da hranu dodiruje, istražuje i pokušava samostalno jesti.

Zašto su komadići važni?

Različite teksture potiču razvoj pokreta jezika, čeljusti i usana potrebnih za žvakanje i gutanje. Samostalno uzimanje hrane pridonosi razvoju fine motorike i koordinacije ruku i očiju.

Istraživanja su pokazala povezanost između kasnijeg uvođenja grudaste hrane i većih teškoća s prihvaćanjem određenih namirnica u kasnijoj dobi. Ipak, to ne znači da će svako dijete koje je dulje jelo kašice imati problema s hranjenjem.

Zagrcavanje i gušenje nisu isto

Kada beba pokušava izbaciti zalogaj koji joj smeta, može se nakašljati, isplaziti jezik ili proizvesti zvukove kao da će povratiti. Riječ je o zaštitnom refleksu koji joj pomaže tijekom učenja hranjenja.

Stvarno gušenje znatno je opasnije. Dijete tada možda ne može učinkovito kašljati, plakati ni disati. U takvoj situaciji potrebno je odmah primijeniti odgovarajuće postupke prve pomoći i pozvati 112.

Posebno treba izbjegavati cijelo grožđe, cherry rajčice, orašaste plodove, kokice, tvrde komade sirove mrkve ili jabuke te kolutiće hrenovki. Hranu je potrebno prilagoditi bebinoj dobi, dovoljno je omekšati i oblikovati tako da se smanji rizik od gušenja.

Što ako beba odbija komadiće?

Nekim bebama treba više vremena da prihvate nove teksture. Roditelji mogu pokušati ponuditi poznatu hranu u drukčijem obliku, primjerice krumpir zgnječen vilicom umjesto glatkog pirea.

Ako beba uporno odbija grudastu hranu, često kašlje ili se zagrcava pri gutanju, povraća tijekom hranjenja ili slabo napreduje na težini, potrebno je posavjetovati se s pedijatrom.

Najvažnije je pratiti djetetovu spremnost, nuditi mu sigurno pripremljenu hranu i omogućiti da nove vještine usvaja vlastitim tempom.